Svrha je ovog rada promišljati o profesionalnom razvoju učitelja
unutar konstruktivističkog okvira. Rad doprinosi razumijevanju konstruktivističke
prirode procesa učenja koji imaju važne implikacije ...na
učitelje i njihovo razumijevanje učinkovitog načina učenja njihovih
učenika. Usmjeren je najutjecajnijijm teorijama učenja i konstruktivističkom
pogledu na učenje te raspravlja o temeljima na kojima je
postavljena konstruktivistička teorija učenja. Na taj način konstruktivizam
sugerira da učitelji osmišljavaju nastavnu praksu kroz stalnu
interakciju između onoga što već znaju i vjeruju te onoga što doživljavaju,
konstruirajući znanje u interakciji s okolinom, pri čemu se mijenjaju
i učitelji i okolina. Drugim riječima, učitelji aktivno grade znanje
kroz interakcije u okruženju kao pojedinci i kao članovi grupa ili
zajednica. Po sličnom principu potiču i učenike na aktivno i neovisno
upravljanje svojim učenjem i obrazovanjem. Razumijevanje načina
na koji učitelji uče ključno je za suštinsko i kontinuirano usavršavanje
nastave u školama kao i unaprjeđenje rezultata učenja učenika. Rad
naglašava pedagoške ciljeve konstruktivističkoga učenja i načela pedagoškog
konstruktivizma koji obilježavaju konstruktivističku nastavu i
čine ju dinamičnim procesom, ali i stvaraju učinkovito okruženje za
profesionalno učenje i profesionalni razvoj učitelja. Osim toga, objašnjava
načela učinkovitog podučavanja i učenja te elemente konstruktivističkog
obrazovanja učitelja, a time i obilježja konstruktivističkog
pristupa profesionalnom razvoju učitelja.
Profesionalni razvoj odgojitelja složen je i kontinuiran proces koji podrazumijeva razvijanje kompetencija odgojitelja s ciljem kvalitetnijeg obavljanja posla i unapređivanja razvoja i postignuća ...djece. Zbog toga se naglašava važnost holističkog pristupa u njihovu profesionalnom razvoju i cjeloživotnom obrazovanju, jer samo cjelovit model različitih kompetencija odgojitelja može prethoditi mijenjanju i unapređivanju odgojno-obrazovne prakse. Profesionalne kompetencije odgojitelja zahtijevaju visoku razinu raznovrsnih sposobnosti i na njima utemeljene praktične akcije, što pretpostavlja sinergiju svih onih koji su uključeni u kvalitetu odgojno-obrazovne prakse ili za nju odgovorni. Stoga je cilj ovog kvalitativnog istraživanja dobiti uvid u osobna stajališta odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja te propitati grupna značenja i norme o mogućnostima unapređenja profesionalnih kompetencija odgojitelja uz istodobno sagledavanje postojećih barijera koje na tom području opažaju i na koje nailaze. Za potrebe ovoga istraživanja održane su tri fokus grupe u kojima je sudjelovalo trideset devet sudionika iz ukupno dvadeset dječjih vrtića s područja grada Zagreba.
Mapa profesionalnog razvoja Brajković, Sanja
Dijete, vrtić, obitelj,
06/2011, Volume:
17, Issue:
64
Web Resource
Open access
Zamislite da pred vama stoji prazna kartonska kutija. Vaš je zadatak da u tu kutiju stavite sve ono što će onome tko otvori kutiju i pregleda
njezin sadržaj ilustrirati kakva ste odgajateljica. Što ...biste stavili u nju?
Profesionalni razvoj odgojitelja dio je oblikovanja kurikula ustanove ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja i u velikoj se mjeri odražava na cjelokupan kontekst u kojemu se kurikul konstruira, ...oblikuje i živi. Ovaj se rad bavi aktualnim pitanjima razvoja odgojiteljske profesije u okolnostima definiranima stalnim društvenim, političkim i tehnološkim promjenama. U prvome dijelu rada govorit će se o obilježjima zanimanja koje sebe želi artikulirati kao profesiju te specifičnim obilježjima odgojiteljske profesije i profesionalnog identiteta. Sljedeća je važna tema kompetencijski okvir odgojitelja, poglavito važnost cjeloživotnoga učenja kao ključnog elementa profesionalnog razvoja. Uz različite formalne i neformalne modalitete učenja u radu se osobito vrijednima ističu oni oblici stručnog usavršavanja koji se događaju ili bi se trebali događati unutar profesionalne zajednice.
Teorijske su postavke u osnovi triju istraživanja o društvenoj
prirodi konstrukta darovitosti u ovom radu sljedeće:
pretpostavljena stabilnost sposobnosti i osobina i njihove
strukture, njihove ...dostupnosti valjanoj vršnjačkoj procjeni te
opažljivost kumulativnih životnih posljedica kada su sposobnosti i
osobine visoke. Istraživanja su uključivala studente na
sveučilišnom studiju i zaposlene osobe u rasponu od početka do
kraja radnoga vijeka. Cilj je prvoga, longitudinalnoga
istraživanja, provedenog u tri navrata svake dvije godine sa 76
sudionika, studenata sveučilišnoga učiteljskog studija, odnosno
učitelja s početnim radnim iskustvima, bio istražiti prediktivnu
valjanost konsenzusnih vršnjačkih procjena sposobnosti i
kreativnosti kao temeljnih kriterija darovitosti za akademski
uspjeh, prospektivnu kvalitetu obrazovnoga rada i početne radne
izbore. Rezultati drugoga istraživanja, sa psihodijagnostičkim
podatcima dostupnim za 50 studenata učiteljskoga studija, kao i
rezultati trećega istraživanja sa 435 zaposlenih učitelja razredne
nastave, potkrjepljuju, ali i dovode u pitanje, nalaze
longitudinalnoga istraživanja. Rasprava je o rezultatima pratila
teorijski model razvoja darovitosti kroz životni vijek.
Turizam je vrlo značajna djelatnost u gospodarstvu naše zemlje, a posljednjih godina postaje i sve značajniji sektor gospodarstva kontinentalnog dijela Lijepe naše. Njegov kvalitetan razvoj nije ...moguć bez djelotvorne politike razvoja ljudskih potencijala. Novi turistički trendovi utječu na profesionalni razvoj kadrova i inoviranje znanja turističkih djelatnika. U korpusu zaposlenih bitno je osigurati nova znanja i nove profesije. Posebnu ulogu u razvoju turizma i podizanju njegove kvalitete imaju menadžerski kadrovi.
Cilj je ovoga rada bio istražiti koji važni čimbenici u organizacijskoj klimi, kulturi, sustavima i strukturama utječu na aktivnost pojedinca u procesu učenja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 85 ...učitelja iz 14 osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Primijenjena Skala dimenzija organizacije koja uči i organizacijskih ishoda skraćena je i adaptirana inačica A forme Upitnika o dimenzijama organizacije koja uči (Marsick i Watkins, 2003). Ova skala mjeri sedam dimenzija organizacije koja uči na individualnoj, timskoj i organizacijskoj razini te također financijske rezultate i rezultate učenja kao dio skale organizacijskih ishoda. Učitelji su najviše procjene dali na organizacijskoj razini i to na dimenziji osiguravanje strateškog vodstva za učenje, a najniže na individualnoj razini, te unutar nje na dimenziji promicanje propitivanja i dijaloga. Korelacijske analize su pokazale značajne pozitivne korelacije između svih sedam dimenzija organizacije koja uči. Utvrđeno je da s povećanjem životne dobi dolazi do značajnog povećanja timskog učenja i suradnje, te da je osnaživanje ljudi prema zajedničkoj viziji najjače u najmanjim sredinama. Rezultati istraživanja upućuju na to da je za organizacijsku kulturu i kvalitetu učenja od posebne važnosti izgradnja internoga sustava kvalitete koji će omogućiti učinkovite procese institucijskog samovrednovanja te spremnost na ulaganje napora za poboljšanjem vlastite prakse.
U radu se analizira pojam i prikazuju značajni modeli kompetencija učitelja u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od 740 učitelja osnovnih škola u Republici ...Hrvatskoj. Cilj je bio utvrditi doprinos sudjelovanja učitelja u oblicima stručnog usavršavanja i aktivnostima škola kojima se potiče razvoj kompetencija učitelja za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj. Regresijskim analizama utvrđeni su doprinosi sudjelovanja u stručnom usavršavanju i u aktivnostima škola u razvoju kompetencija učitelja u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj. Učitelji su se usavršavali samoobrazovanjem koji se pokazao najvećim pozitivnim prediktorom. Organizirani oblici usavr-šavanja poput radionica, seminara i predavanja, županijskih stručnih vijeća, skupova i konferencija doprinose razvoju kompetencija učitelja. Rezultati istra-živanja ukazuju i da škole i institucije koje bi se trebale baviti profesionalnim razvojem i stručnim usavršavanjem učitelja nisu još uvijek preuzele ključnu ulogu u facilitiranju i poticanju na razvoj potrebnih kompetencija učitelja za implementaciju koncepta odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u odgojnoobrazovnu praksu u školama.
U radu se prikazuju aktualna pitanja i trendovi u razvoju sustava obrazovanja učitelja koji otkrivaju podudaranja među europskim zemljama u tome području, kao i jaz između općih obrazovnih strategija ...i njihova prevođenja u nacionalne prakse. Najprije se analizira pitanje selekcije budućih učitelja i zadržavanje najbolje osposobljenih pojedinaca u zanimanju, zatim pitanje održivosti kvalitetnog sustava njihova obrazovanja. Najveća usuglašenost među državama u pokušajima da se postigne kvaliteta učitelja pojavila se u inicijalnom obrazovanju učitelja provođenjem "univerzitacije" inicijalnog obrazovanja za sve profile učitelja. Još jedno mjesto podudaranja je oblikovanje zajedničkih načela na kojima počivaju kompetencijski profili učitelja. Četvrto zajedničko pitanje odnosi se na potrebu za poboljšanjem sustava uvođenja u posao i za pružanje supervizijske podrške učiteljima početnicima. Jedno od najistaknutijih pitanja u javnoj raspravi i djelovanju je profesionalizacija poučavanja, uključujući i primjenu mehanizama vanjskog i unutarnjeg vrednovanja učitelja i njihova poučavanja.
U istraživanju su proučavani nastavnički stavovi i poimanje kompetentnosti u odnosu na cjeloživotno učenje. Skale stavova i kompetencija o cjeloživotnom učenju ispunilo je 614 nastavnika da bi se ...doznali njihovi stavovi i poimanja kompetencije s obzirom na cjeloživotno učenje. Istraživanje je pokazalo da spol i godine nastavnika, izgleda, imaju utjecaja na njihov proces cjeloživotnog učenja. Rezultati također pokazuju da postoji pozitivna korelacija između nastavničkih stavova i poimanja kompetentnosti.
PDF
