Menadžment kao proces planiranja, organizovanja, rukovođenja, koordinacije i kontrole, ili kao teorija upravljanja, svoje puno mjesto i značaj ima i u izučavanju i razvoju nacionalnog sistema sporta, ...kao i u upravljanju programima za učešće na velikim sportskim takmičenjima, kakve su olimpijske igre (predmet rada). Analizom olimpijskih programa koje realizuje Olimpijski komitet Srbije (OKS), utvrđena je njihova instrumentalizovana vrijednost i uticaj na sistem sporta, stečena su znanja o procesu i iskustvima za upravljanje pripremama i učešćem sportista Srbije na olimpijskim igrama (cilj rada). Olimpijski programi i želja za učešćem i uspjehom na olimpijadi motivišu sportiste, angažuju okruženje, opredjeljuju strategiju kojoj pripada i paradigma budućeg razvoja, zasnovana na naučnim znanjima, te obrazovanom i iskusnom kadru.
Članak počiva na komparativnom istraživanju položaja
političkih stranaka na tzv. "kontinuumu lijevo-desno", kako to
određuju mediji, nasuprot njihovu položaju na istom
kontinuumu, kako je utvrđeno ...stranačkim programima.
Autori tvrde da je medijsko određivanje lijevoga ili desnoga
položaja stranke s vremenom dovelo do otklanjanja
lijevo/desnih atributa iz političkih programa. U članku se
upozorava na to da u Sloveniji i Slovačkoj postoji razlika
između položaja u koje stranke smještaju mediji i
pozicioniranja stranaka na temelju njihovih stranačkih
programa.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja zdravstveno-statističke podatke temeljem Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Svrha: Analizirani su prikupljeni ...podatci HZJZ-a iz godišnjih izvješća ugovornih timova i ustanova za djelatnost dentalne medicine po županijama i ukupno u cijeloj državi. Materijal i postupci: Podatci su prikupljeni iz Hrvatskoga zdravstvenog-statističkog ljetopisa od 2009. do 2013. godine. Rezultati: Analizom je ustanovljeno da je porastao broj osiguranika zdravstvene zaštite (5 %), ali se smanjio broj korisnika (10 %). Zabilježen je porast broja posjeta (14 %) i sistematskih pregleda (13 %). Najviše korisnika bilo je u Gradu Zagrebu gdje je najveći broj posjeta, ali malo sistematskih pregleda u posjetima (11 %) a Zadarska županija bilježi najveći broj sistematskih pregleda prema broju korisnika zdravstvene zaštite (90,6 %) i udjelu sistematskih pregleda u posjetima (30 %). Karijes je najčešće postavljena dijagnoza (43 %). Nepotpuno i nedostatno izvještavanje iz pojedinih županija, nepravilno evidentiranje dijagnoza te kurativnih i preventivnih postupaka mogu biti čimbenici koji utječu na kvantitetu i kvalitetu dobivenih podatka. Pravilno i redovito dostavljanje izvješća županijskim zavodima za javno zdravstvo, redovita provedba preventivnih pregleda, pravilno evidentiranje dijagnoza i postupaka pomoglo bi u daljnjem zdravstvenom planiranju, a u skladu s tim i u
provedbi mjera prevencije kako bi se poboljšalo oralno zdravlje. Zaključak: Analizom prikupljenih podataka dobiva se uvid u postojeće stanje prema kojemu bi se mogle planirati i provoditi daljnje aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Potrebne su daljnje analize koje bi pomogle da se bolje sagleda rad u djelatnosti dentalne medicine i njegovo poboljšanje.
Rad se bavi razvojem publike u kulturi, procesom koji je jedan od prioriteta održivosti kulturne politike u čitavoj Europi te obuhvaća teorijsku podlogu za ovo relativno novo područje menadžmenta u ...kulturi, kao i praktične primjere programa razvoja publike u Hrvatskoj. Istraživački se dio sastoji od tri metode; istraživačkoga upitnika, strukturiranoga intervjua i prikaza studije slučaja kojima se nastoji testirati hipoteza rada kako su kulturne manifestacije, koje su razvile vlastitu strategiju razvoja publike, uspješnije u privlačenju posjetitelja i poticanju njihove aktivne participacije. U posljednjih se nekoliko godina sve više ustanova u kulturi i organizacija u Hrvatskoj i Europi bavi temom razvoja publike nastojeći korisnika kulturnoga sadržaja transformirati u sudionika. Razvoj publike se kao prioritet našao u mnogim strategijama u kulturi poput Strateškoga plana Ministarstva kulture RH (2019. – 2021.), Programa Kreativna Europa (2014. – 2020.), Istarske kulturne strategije (2014. – 2020.) i sličnima.
Shaping the Geographical Imagination of Slovenian Landscapes in EducationThis volume focuses on Slovenian students’ geographical imaginations of Slovenian landscapes and the impact of curricula, ...syllabuses for selected subjects, and textbooks for them. It proceeds from the premise that photographs play an important role in shaping and maintaining individual and collective conceptions of landscapes. The introduction builds a theoretical framew`rk based on the concepts of landscape, geographical imaginations, and visuality. This is followed by a chapter presenting results of an analysis of twenty-five syllabuses for seventeen primary- and secondary-school subjects referring to shaping landscape imaginations. The third chapter brings results of an analysis of 949 photogrῡphs from fifty primary- and secondary-school textbooks. The fourth chapter presents the results of the analysis of questionnaires completed by 722 students and twenty-seven teachers from seventeen Slovenian primary schools and eight secondary schools. The fifth chapter synthesizes all of the findings.
Autor u članku daje pregled programa hrvatskoga književnog predromantizma i romantizma i s njima preklapajućega narodnog preporoda i ilirizma te pokazuje kako su se u programskim tekstovima, u ...okolnostima mađarsko-hrvatskih napetosti i neoapsolutizma, izmjenjivale tendencije nacionalnoga romantizma i romantičnoga nacionalizma, kako ih je u europskim okvirima definirao Joep Leerssen.
Sadržaji iz povijesti umjetnosti u hrvatskim su gimnazijama prvotno bili predviđeni
u sklopu predmeta Crtanje, a zatim su se sredinom 20. stoljeća našli u predmetnoj
simbiozi sa sadržajima iz ...povijesti. Od 1960. Likovna umjetnost zajedno s Muzičkom
umjetnosti ravnopravna je sastavnica predmeta Umjetnost, a od 1994. kao predmet
u gimnazijama i formalno se posve osamostaljuje. Posljednja obrazovna reforma
iznjedrila je novi predmetni kurikul 2019. kojim je predmet temeljito reorganiziran
i približen suvremenim obrazovnim načelima. U pogledu strukovnih škola, tijekom
sedmoga desetljeća 20. stoljeća izrazito veliki broj nastavnih programa imao je
implementirane sadržaje iz likovne umjetnosti unutar predmeta Hrvatskosrpski jezik
i književnost s osnovama estetskog obrazovanja, a koji su u kasnijim programima
tijekom 1990-ih u većini škola posve izostavljeni, što se ponovilo i u najnovijim
obrazovnim dokumentima nastalima u zadnjih nekoliko godina. Cilj je ovoga rada,
kroz analizu nastavnih programa gimnazija i strukovnih škola u Hrvatskoj u periodu
od sredine 20. stoljeća pa do danas, tematizirati položaj i specifičnosti predmeta
Likovna umjetnost, odnosno sadržaja iz područja likovnih umjetnosti (povijesti
umjetnosti) te promjene koje je predmet prošao tijekom raznih obrazovnih reformi.
Usposobljenost strokovnih delavcev v izobraževanju odraslih je eden od dejavnikov kakovosti, ki pripomore k vključevanju v vseživljenjsko učenje. Ugotavljamo rast vključevanja v neformalne programe ...za odrasle, pa vendar zmanjševanje vlaganj javnih financ v splošno neformalno izobraževanje odraslih glede na načrte (Analiza ReNPIO 2005–2008, 2010). Pri odraslih se, poleg primanjkljaja izobrazbe, spretnosti in poklicnih ter strokovnih kompetenc, ki je pogostejše pri nižjeizobraženih in skupinah posebne družbene skrbi (odrasli s posebnimi potrebami, drugače ranljive in marginalne skupine, Romi in raz- lične etnične skupnosti …), srečujemo še s situacijskimi in dispozicijskimi ovirami. Te ustvarjajo temeljne ovire za uspešno vključevanje v vseživljenjsko učenje, kar pa pogosto pogojuje tudi razvoj temeljnih zmožnosti. Izobraževanje odraslih z ustrezno usposobljenimi strokovnjaki je eden od pomembnih družbenih mehanizmov za doseganje ciljev, opredeljenih v strateških dokumentih Evropske unije. Pred nami so velika vprašanja, saj nacionalna zakonodaja pomanjkljivo opredeljuje potrebno izobrazbo, znanje in kompetence strokovnih delavcev v izobraževanju odraslih (ZOFVI, 1996 s sprem.; ZIO, 1996 s sprem.), nekoliko doslednejša je nacionalna politika izpopolnjevanja in usposabljanja strokovnih delavcev za posebne izobraževalne programe za odrasle z javno veljavnostjo in dejavnosti izobraževanja odraslih (t. i. infrastrukturne dejavnosti: informiranje in svetovanje, samostojno učenje, kakovost …).
Predstavili bomo izkušnje s programi e-izobraževanja, katerih razvoj ali posodabljanje in prilagoditev za e-izobraževanje je bilo sofinancirano s sredstvi Evropskega socialnega sklada (ESS). Te ...programe smo na Andragoškem centru Slovenije (ACS) izvajali v letih 2009, 2010 in 2011 v okviru projekta ESS – Izobraževanje in usposabljanje strokovnih delavcev v izobraževanju odraslih od 2009 do 2011, podprojekt Usposabljanje za andragoško delo. Programe e-izobraževanja bomo predstavili z vidika didaktičnega koncepta e-izobraževanja, glede na njihovo tehnološko in pedagoško podporo, izvedbene značilnosti in značilnosti udeležencev. Prikazali bomo tudi načrte ACS na področju e-izobraževanja v okviru projekta ESS Izobraževanje in usposabljanje strokovnih delavcev v izobraževanju odraslih za obdobje od 2011 do 2014.
Mobilnost je posledica internacionalizacije. Najbolj znana oblika internacionalizacije je mobilnost študentov. Druga pomembna oblika internacionalizacije pa je vsekakor mobilnost učnega osebja. ...Mobilnost učnega osebja na globalni ravni omogoča večjo mednarodno vključenost institucij, saj se domači profesorji lahko izobražujejo in sodelujejo v tujini, tuji pa kot gostje predavajo domačim študentom. Erasmusova mobilnost učnega osebja je pomemben del mednarodnega delovanja Pedagoške fakultete Univerze v Mariboru (PEF UM) in njene internacionalizacije. Po mobilnosti učnega osebja se PEF uvršča v sam vrh med fakulte- tami Univerze v Mariboru, kar kaže na pomembnost te oblike mobilnosti in mednarodnega delovanja za samo fakulteto. Na podlagi analize vprašalnikov, ki so jih izpolnili profesorji PEF UM, smo iskali podobnosti in morebitne razlike z izsledki mednarodne raziskave, ki so jo opravili Bracht in drugi raziskovalci (Bracht in drugi, 2006) o Erasmusovi mobilnosti učnega osebja.
PDF
