Kao jedna od vrsta turizma, nautički je turizam složen turističko pomorski pojam, a iz razloga njegove intenzivne povezanosti s morem i plovidbom, i njegovo je definiranje složeno. Pomorska ga ...komponenta, naime, u cijelosti ne određuje, iako bi to pri površnoj analizi tako moglo izgledati. Potpuno određenje pojma nautičkog turizma pretpostavlja uzimanje u obzir svih elemenata koji ga uvjetuju i definiraju.
S obzirom na razvrstavanje, nautički turizam dijelimo na: luke nautičkog turizma, charter i cruising. Takvu podjelu nalazimo u svim europskim zemljama, a podređena je osnovnom makrostrateškom razvojnom modelu i prirodnim činiteljima razvoja. U hrvatskim makrostrateškim gospo-darskim planovima razvoj luka nautičkog turizma od posebnoga je nacionalnog interesa. Kako na većem dijelu obale Mediterana, tako i na hrvatskom dijelu, razvoj luka nautičkog turizma, posebice marina, sve je važniji činitelj cjelokupnoga lokalnog i regionalnog razvoja. Upravo je takvu ulogu marina potrebno posebno istaknuti i pojasniti, posebice u svezi s upravljanjem na regionalnoj, ali i na makrorazini.
Zato se u ovomu članku nastoji odgovoriti na sljedeća pitanja: Kakva je uloga turizma, posebice marina, u gospodarskom razvoju Hrvatske i Mediterana? Na koji se način razvija mala privreda pod utjecajem razvoja marina? Je li prijelaz s klasičnoga makrorazvojnog modela na novi, regionalni razvojni model, budućnost Hrvatske, Mediterana i Europe?
Uz odgovore na navedena pitanja veže se i pitanje: Kakav model strateškog razvoja trebamo razvijati na našoj obali i otocima i koje mjesto u tome pripada nautičkom turizmu? Potonje je tema našega članka.
Kao jedna od vrsta turizma, nautički je turizam složen turističko pomorski pojam, a iz razloga njegove intenzivne povezanosti s morem i plovidbom, i njegovo je definiranje složeno. Pomorska ga ...komponenta, naime, u cijelosti ne određuje, iako bi to pri površnoj analizi tako moglo izgledati. Potpuno određenje pojma nautičkog turizma pretpostavlja uzimanje u obzir svih elemenata koji ga uvjetuju i definiraju.S obzirom na razvrstavanje, nautički turizam dijelimo na: luke nautičkog turizma, charter i cruising. Takvu podjelu nalazimo u svim europskim zemljama, a podređena je osnovnom makrostrateškom razvojnom modelu i prirodnim činiteljima razvoja. U hrvatskim makrostrateškim gospo-darskim planovima razvoj luka nautičkog turizma od posebnoga je nacionalnog interesa. Kako na većem dijelu obale Mediterana, tako i na hrvatskom dijelu, razvoj luka nautičkog turizma, posebice marina, sve je važniji činitelj cjelokupnoga lokalnog i regionalnog razvoja. Upravo je takvu ulogu marina potrebno posebno istaknuti i pojasniti, posebice u svezi s upravljanjem na regionalnoj, ali i na makrorazini.Zato se u ovomu članku nastoji odgovoriti na sljedeća pitanja: Kakva je uloga turizma, posebice marina, u gospodarskom razvoju Hrvatske i Mediterana? Na koji se način razvija mala privreda pod utjecajem razvoja marina? Je li prijelaz s klasičnoga makrorazvojnog modela na novi, regionalni razvojni model, budućnost Hrvatske, Mediterana i Europe? Uz odgovore na navedena pitanja veže se i pitanje: Kakav model strateškog razvoja trebamo razvijati na našoj obali i otocima i koje mjesto u tome pripada nautičkom turizmu? Potonje je tema našega članka.
Nautički se turizam razvija po visokim stopama razvoja koje su, od prvih pojava organiziranog nautičkog turizma pa do danas, uvijek pozitivne. Vrlo često se nautički turizam povezuje s morem i ...morskim obalama Mediterana, ali to je pogrešno. Nautički turizam u smislu receptivnog nautičko turističkog tržišta nije razvijen samo na Mediteranu, nego i na Baltiku, kao i na Atlantiku. Osim na moru nautički je turizam prisutan i razvijen na svim europskim rijekama, jezerima i kanalima.Razvojem treba upravljati u općem interesu, te svaka nacionalna ekonomija pokušava oblikovati nacionalni model razvoja. U nautičkom turizmu zamjetljiva su dva osnovna modela ili razvojna koncepta koja su bitno različita: razvojni model koji u centar pažnje stavlja lokalitet kao resurs, i razvojni model koji u centar pažnje stavlja djelatnosti koje se razmještaju na obali. Očito je da se radi o dva različita razvojna modela koji svaki za sebe imaju prednosti i nedostatke. O kakvim se razlikama radi? Koje su prednosti, a koji nedostaci? Koja je geneza tih modela? To su pitanja na koja će se pokušati odgovoriti u ovome članku.
Nautical tourism is progressing at high rates of development which have, since its appearance, always been positive. Quite often, nautical tourism is identified only with the sea and the coast of the Mediterranean, but that is wrong. Quite on the contrary, nautical tourism is present and highly developed also on the Baltic sea, the Atlantic ocean and on most rivers, lakes and canals in Europe.Its even further development should be managed in the good interest of the general populace. Each national economy is trying to mold a national model of good practice. In nautical tourism two basic models or development concepts are noticeable . One of them focuses on the site as resource, and the other on activities that deploy to the coast. Both of these two models of development have its advantages and disadvantages. What are the differences? What are the advantages, and what are the disadvantages? What is the genesis of these models? These are the questions to be answered in this article.
Nautički se turizam razvija po visokim stopama razvoja koje su, od prvih pojava organiziranog nautičkog turizma pa do danas, uvijek pozitivne. Vrlo često se nautički turizam povezuje s morem i ...morskim obalama Mediterana, ali to je pogrešno. Nautički turizam u smislu receptivnog nautičko turističkog tržišta nije razvijen samo na Mediteranu, nego i na Baltiku, kao i na Atlantiku. Osim na moru nautički je turizam prisutan i razvijen na svim europskim rijekama, jezerima i kanalima.
Razvojem treba upravljati u općem interesu, te svaka nacionalna ekonomija pokušava oblikovati nacionalni model razvoja. U nautičkom turizmu zamjetljiva su dva osnovna modela ili razvojna koncepta koja su bitno različita: razvojni model koji u centar pažnje stavlja lokalitet kao resurs, i razvojni model koji u centar pažnje stavlja djelatnosti koje se razmještaju na obali. Očito je da se radi o dva različita razvojna modela koji svaki za sebe imaju prednosti i nedostatke. O kakvim se razlikama radi? Koje su prednosti, a koji nedostaci? Koja je geneza tih modela? To su pitanja na koja će se pokušati odgovoriti u ovome članku.
