U ovom radu predstavit će se položaj i uključenost žena u veslanju u Hrvatskoj. Cilj rada jest istražiti položaj, odnosno promjenu položaja veslačica i njihovu (ne)uključenost. Istraživačka pitanja ...bila su sljedeća: Koji su mogući razlozi neuključenosti žena u veslanju? Je li se položaj žena mijenjao tijekom povijesti? Etnografskim metodama intervjua i promatranja sa sudjelovanjem prikupila se istraživačka građa za analizu. S dvjema dugogodišnjim rekreativnim veslačicama provedeni su polustrukturirani intervjui, kao i neformalni razgovor i online prepiska s njihovim trenerom.
Astrandov test vjerojatno je najpoznatiji i najčešće primjenjivani submaksimalni test procjene aerobnog kapaciteta. U ovom istraživanju pokušala se procijeniti njegova preciznost na osnovu usporedbe ...rezultata testa sa rezultatima istih ispitanika dobivenih pri direktnom mjerenju tj. maksimalnom spiroergometrijskom testu opterećenja, testu čiji se rezultati smatraju objektivnim pokazateljima funkcionalnog statusa. Uzorak ispitanika sastojao se od 46 veslača i 22 trkača muškog spola, kronološke dobi 35-65 godina koji su aktivni u veslačkom odnosno trkačkom treningu rekreacijskog karaktera. Spiroergometrijski test opterećenja obavljen je na veslačkom ergometru za veslače i na pokretnom sagu za trkače. Utvrđeni su osnovni deskriptivni parametri, Pearsonov koeficijent korelacije (r=0.68 za veslače i r=0.56 za trkače), provedena simple regresijska analiza te provedeni T-test za zavisne uzorke i Fisherov F-test. Kako rezultati T-testa za zavisne uzorke ukazuju da nema značajnih razlika između procijenjenog i direktno izmjerenog maksimalnog primitka kisika (p=0.42 za veslače i p=0.27 za trkače) moglo bi se zaključiti da se procjena može upotrebljavati umjesto direktnog mjerenja. Pravi uvid u stvarnu situaciju daju tek regresijska analiza i F-test. Rezultati F-testa ukazali su na statistički značajnu razliku između rezultata u Astrandovom testu i u spiroergometrijskom testu, kako kod veslača (p=0.00) tako i kod trkača (p=0.01). Regresijska analiza ukazala je na statistički značajno sudjelovanje Astrandovog testa u predikciji stvarnog VO2max, ali ipak uz vrlo malu količinu zajedničkih informacija (R2= 0.46 za veslače, R2= 0.31 za trkače). U zaključku, primjena Astrandovog testa ima ograničenu vrijednost, test nije prikladan za procjenu aerobnog kapaciteta kod spomenutih populacija, a jednostavni testovi razlika između skupina koji su primjenjivani u utvrđivanju pouzdanosti Astrandovog testa ne daju pravi uvid u stvarno stanje koje je ponekad vidljivo već i iz samih izvornih podataka. Ograničenje ovog istraživanja je u mogućnosti generalizacije rezultata ovog istraživanja i na cjelokupnu tjelesno aktivnu mušku populaciju srednje životne dobi kod kojih je Astrand često metoda izbora zbog submaksimalnog karaktera.
Svako poznatije kupališno i zimovaiišno središte u svoj turistički proizvod nastoji ukomponirati primarne i sekundarne oblike ponude. Potonjoj skupini pripadaju razne manifestacije kulturnog i ...sportskog-rekreacijskog sadržaja. Opatija je na povijesnom turističkom putu, koji se računa od otvaranja vile "Angioline" 1844. godine, neprestano obogaćivala i klijenteli prilagođavala elemente ponude. Među njima ističu se: gostovanja glasovitih umjetničkih sastava, nastupi vrhunskih pjevača i glazbenika, organizacija izletničkih tura, sportska natjecanja, nekadašnji "cvjetni korzo", karnevalski ophodi zvončara, te održavanje međunarodnih i nacionalnih skupova. Smišljeni programi boravka u Opatiji, koja je u novije vrijeme postala traženo kongresno i nautičko odredište, dostojni su reprezentanti njena imena i stopedeset godina duge turističke tradicije.
Opatija neprestano obogaćuje oblike svoje turističke ponude od izgradnje vile "Angioline" do naših dana.
Cilj je ovog rada bio ustanoviti razlike između i unutar Europe i Sjedinjenih Američkih Država, u terminima koji se javljaju u službenim nazivima fakulteta ili sveučilišnih odjela koji organiziraju ...studijske programe na području znanosti o ljudskom kretanju (N=980). Istraživanje obuhvaća nazive 858 sveučilišnih odjela iz SAD-a i nazive 122 fakulteta ili sveučilišna odjela iz Europe. Uporabom hi-kvadrat testa utvrđene su statistički značajne razlike u frekvencijama pojavljivanja različitih termina između i unutar Europe i SAD-a. Najčešće korišteni termini u nazivima sveučilišnih programa o ljudskom kretanju u Americi jesu zdravlje (n=261), tjelesno obrazovanje/odgoj (n=172) i kineziologija (n=145). Najčešći termini u Europi jesu sport (n=54) i tjelesno obrazovanje/odgoj (n=29). Razlike između Europe i Amerike u terminima koji se koriste u nazivima sveučilišnih programa na području znanosti o ljudskom kretanju proizlaze iz društvenih, ekonomskih i povijesnih specifičnosti razvoja tog područja u Europi i Americi. Termin kineziologija učestalo se pojavljuje u Americi, dok je još uvijek rijedak u Europi. Smatramo da je termin kineziologija najprimjerenije rabiti u akademskoj i znanstvenoj zajednici za znanost o ljudskom kretanju i zakonitostima procesa vježbanja.
Joga, drevna indijska doktrina o tijelu i duhu, sve je prisutnija u modernom životu zapadne civilizacije. Doskora, smatrana nekom vrstom metafizičko-religijske discipline neprimjerene životu modernog ...čovjeka, u posljednje vrijeme nalazi sve Siru primjenu u rekreaciji i sportu. Uporedo s tim, sve je više znanstvenih ispitivanja koja potvrđuju postavke joge glede njezina blagotvornog utjecaja na kompletan psihosomatski status čovjeka. U sportu i rekreaciji joga bi mogla nadi vrlo široku primjenu, no problem je prije svega u edukaciji voditeljskog kadra koja još nije sustavno riješena u većini zemalja Zapada, pa ni u Hrvatskoj.
U saopćenju se iznose neka zapažanja o tome zbog čega se u zapadnim razvijenim zemljama programi Sportske rekreacije odvijaju s daleko većim brojem sudionika nego u nas. To je utjecalo na prihvaćanje ...programa sportske rekreacije u tim sredinama. U nas takav isti program nije prihvaćen u očekivanoj mjeri. Nadalje, iznosi se, kako se neke odgojne mjere reflektiraju, bez obzira kada su tijekom života plasirane, na programe Sportske rekreacije, masovnost, odaziv sudionika itd.
Na pobudo gospoda Pelca, tedanjega najemnika kopališča Kolezije, sta inženirja Josip Trebše in Ivan Kotlušek izdelala osnutke za prenovo starega kopališča. Načrt je ppredvidel že obstoječi bazen s ...primerno predelavo, priključili bi nov bazen za športne namene in izurjene plavalce. Vodo bi dovajali iz Gradaščice s črpalko na električni pogon preko čistilne naprave in odtod v nova bazena. Predviden je bil prostor za masažo, manikuro, tehtanje ter za kabine. Predvideno je zadostno število prh in stranišč. Predvideli so tudi prostor za teraso, godbo in razsodišča ob tekmovanjih.Povzeto po: Razgled, št. 2, junij 1927, str. 65.
