Istraživane su četiri različite varijante reza jabuke sorte Elstar u 1999. i 2000. godini te njihov mogući utjecaj na poboljšanje produktivnosti te sorte (rez A– opterećenje od 25 generativnih pupova .../stablu, B– 50 generativnih pupova /stablu, C– 75 generativnih pupova /stablu i D–100 generativnih pupova /stablu).
Godina je imala signifikantan utjecaj na sve tretmane, osim priroda. Načini rezidbe bili su signifikantni za broj plodova po gronji i za masu plodova. Interakcija godina*rez je signifikantna samo za broj plodova po gronji. Rez A dao je veću masu plodova u odnosu na rezove C i D. Efikasnost rodnosti i indeks alternacije nisu pokazali opravdane razlike izmeñu načina reza. Varijanca indeksa alternativnosti bila je najniža za rez B. Poprečna površina presjeka debla (TCSA) imala je negativan utjecaj na masu plodova kod reza C.
Korelacija izmeñu broja gronja/TCSA i broja plodova /TCSA bila je pozitivna u rezu A. Broj gronja/TCSA u pozitivnoj je korelaciji s prirodom u rezu C. Zaključeno je da rezidba nadzemnog dijela ne može dati odgovarajuću regulaciju rodnosti jabuke sorte Elstar.
Istraživanja su obavljena sa sortom jabuke Golden Delicious (Malus x domestica Borkh), koja je cijepljena na slabo bujnu podlogu M 9, i uzgajana u gustom sklopu (3000 stabala/ha). U pokusu je ...istraživan utjecaj fertirigacije dušikom u dozama od 45, 60 i 120 kg/ha, natapanja bez gnojidbe, te kontrole (bez natapanja i uporabe gnojiva) na rast i rodnost jabuke Golden Delicious. Tretmani su primjenjivani u dva vremenska intervala tijekom vegetacije: od 1. svibnja do 20. lipnja, te od 1. svibnja do 1. kolovoza. Pokus je trajao osam godina počevši od druge godine poslije sadnje (1992-1999.). Istraživanjima nije utvrđen konzistentan utjecaj primijenjenih tretmana na dinamiku rodnosti, kumulativni prirod i učinkovitost rodnosti. Najveći kumulativni prirod, uz relativno nizak indeks alternativne rodnosti, postignut je uz fertirigaciju sa 60 kg N/ha, kada je ona primjenjivana u razdoblju od 1. svibnja do 20. lipnja. U svim varijantama pokusa dinamika rodnosti slijedila je sličan trend uz jače izraženu tendenciju alternativne rodnosti u varijantama bez fertirigacije s dušikom, a puna rodnost postignuta je u petoj godini nakon sadnje.
U radu se iznose rezultati istraživanja rasta, rodnosti i kemijskog sastava lišća sorti krušaka: Trevuška, Viljamovka i Boskova bočica cijepljenih na podlozi dunje M A s međupodlogama: Gelert, ...Hardenpont i Dvostruka Filipova. Četverogodišnja istraživanja su provedena u pokusnom voćnjaku Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Pokusni voćnjak podignut je po split-blok shemi. Do osme godine starosti istraživane sorte su postigle podjednako dobru vegetativnu razvijenost i rodnost. Pod utjecajem međupodloge nije utvrđena razlika u razvijenosti i rodnosti stabala. Lišće sorti: Trevuška, Viljamovka i Boskova Bočica na podlozi dunje M A s međupodlogama: Gelert, Hardenpont i Dvostruka Filipova bilo je dobro opskrbljeno dušikom, fosforom, kalijem, kalcijem i magnezijem. Pod utjecajem međupodloge nisu ustanovljene razlike u koncentraciji makrobiogenih elemenata u lišću istraživanih sorti. Koncentracija dušika, fosfora, kalija i kalcija varirala je ovisno sorti i godini. U petoj i šestoj godini starosti stabala signifikantno više dušika sadržavalo je lišće Viljamovke od ostale dvije sorte. Kroz sve četiri godine najmanje dušika sadrži lišće sorte Boskova bočica. U dvije uzastopne godine bila je koncentracija fosfora signifikantno veća u lišću Viljamovke nego Trevuške, a u jednoj godini i od Boskove bočice. Koncentracija kalija u lišću Boskove bočice bila je, u dvije godine, signifikantno veća nego u sorti Trevuška i Boskova bočica. U dvije godine lišće sorte Viljamovke sadržavalo je signifikantno više kalija od lišća sorti Trevuška i Boskova bočica. Lišće sorte Boskova bočica sadržavalo je dvije godine signifikantno više kalcija od lišća sorte Terevuška, a u jednoj godini i od lišća Viljamovke. Koncentracija magnezija bila je u sve četiri godine podjednaka u lišću istraživanih sorti.
Ovim radom željelo se prikazati osobine nove sorte ozimog tritikale glede nekih najvažnijih proizvodnih (rodnost) i tehnoloških (kvaliteta) svojstava koja u najvećoj mjeri određuju gospodarsku ...vrijednost utječući pritom na prihvaćanje sorte u poljoprivrednoj praksi (plasman sjemena i širenje sorte). Bc GORAN (Bc PR 1280/99) na osnovi trogodišnjih ispitivanja u službenim pokusima Komisije za priznavanje sorti Republike Hrvatske (2002-2004) priznat je 2004. godine. Oplemenjivački program tritikale u Bc Institutu - Zagreb je najmlađi program i novopriznata sorta je prva sorta u našoj zemlji. Rad na sakupljanju germplazne ozimog tipa započeo je prije 1995. godine, nakon čega je uslijedilo testiranje na važna gospodarska svojstva na eksperimentalnom polju u Botincu, potom križanje i uzgoj po peditreemetodi te odabir linije 1999. godine.
Istraživanja su obavljena sa sortom jabuke Idared (Malus x domestica Borkh), koja je cijepljena na slabo bujnu podlogu M 9, i uzgajana u gustom sklopu (3000 stabala/ha). U pokusu je bilo pet tretmana ...(fertirigacija s 45 kg N/ha, 60 kg N/ha, 120 kg N/ha, natapanje bez gnojidbe i kontrola – bez natapanja i uporabe gnojiva), u dvije varijante (tretmani za vrijeme vegetacije: od 1. svibnja do 20. lipnja – varijanta A, i od 1. svibnja do 1. kolovoza – varijanta B). Pokus je trajao sedam godina počevši od druge godine poslije sadnje (1992-1998.). Istraživanjima nije utvrđen konzistentan utjecaj primijenjenih tretmana na dinamiku rodnosti, kumulativan prirod i učinkovitost rodnosti. U svim varijantama pokusa dinamika rodnosti slijedila je sličan trend uz slabo izraženu tendenciju alternativnoj rodnosti, a puna rodnost postignuta je u petoj godini nakon sadnje. Dobiveni rezultati istraživanja potvrđuju da je sorta Idared vrlo prikladna za intenzivan uzgoj u sustavu gustog sklopa.
Istraživanja su obavljena u pokusnom voćnjaku Sadjarskog centra Maribor - Gačnik sa sortama Elstar i Jonagold (2500 stabala/ha), te Idared i Golden Delicious (3000 stabala/ha), cijepljenim na podlozi ...M9, uzgajanim u obliku vitkog vretena. Pokus je trajao tri godine (3-5. godina poslije sadnje). Pokus je za svaku sortu postavljen u pet tretmana (fertirigacija s 45 kg N/ha, 120 kg N/ha, 60 kg N/ha, natapanje bez gnojiva i kontrola - bez gnojiva i vode), u dvije varijante (tretmani tijekom vegetacije od 1. svibnja do 20. lipnja . varijanta A i tretmani od 1. svibnja do 1. kolovoza . varijanta B). Istraživanja su pokazala da fertirigacija jabuke pojedinih sorti odražava učinke različitog intenziteta na vegetativni rast i generativnu aktivnost. Na primijenjene tretmane donekle slično reagirale su sorte Elstar i Jonagold kod kojih su pozitivni učinci fertirigacije tijekom vegetacije utvrđeni pri dozi od 45 i 60 kg N/ha, te tretman do početka diferencijacije cvatnih pupova uz dozu 120 kg N/ha. Sorta Idared nije reagirala na fertirigaciju i natapanje do 20. lipnja, a najbolji učinci fertirigacije tijekom vegetacije ostvareni su uz dozu od 45 kg N/ha. Sorta Golden Delicious se ponašala slično sorti Idared pri fertirigaciji tijekom vegetacije, dok su bolji učinci fertirigacije do 20. lipnja postignuti uz dozu od 120 kg N/ha, slično kao kod sorte Elstar i Jonagold. Najveća učinkovitost rodnosti i najveći prirod po hektaru postigla je sorta Idared, a sorta Elstar je dala najslabije rezultate.
Na temelju analize aktualnih literaturnih podataka opisane su slabo bujne vegetativne podloge za suvremen uzgoj jabuke. U radu su opisane nove podloge selekcionirane u Engleskoj, Njemačkoj, Poljskoj, ...Češkoj, Švedskoj, Kanadi, USA i bivšem SSSR-u. Središnje mjesto u radu posvećeno je klonovima podloge M.9 koja se u današnje vrijeme smatra standardnom podlogom za uzgoj jabuke u gustom sklopu, te podlogama koje su po bujnosti usporedive s podlogom M.9, a koje se odlikuju nekim boljim svojstvima i u određenim ekološkim uvjetima mogu predstavljati alternativu za M.9.
