Different psychosocial characteristics have been associated with allergic disorders. The aim of this study was to examine whether atopic constitution and reports of allergic symptoms were related to ...personality trait of neuroticism, exposure to stressful life events and estimates of quality of life. Atopy was determined by skin prick test and reports of nasal and pulmonary allergy-related symptoms. Actively working individuals of both genders took part in the study (n=145, age range: 20 to 66 years). The participants were divided in three groups. The first group was composed of those with negative skin prick test and without symptoms (n=57), the second of those with positive skin prick test but without symptoms (n=28), and the third of those with positive skin prick test and symptoms (n=60). The groups did not differ significantly in neuroticism, exposure to stressful life events, or quality of life. Women reported more pronounced neuroticism and anxiety, higher exposure to stressful life events, and were less satisfied with their environment than men. In our sample of active workers we found no association of neuroticism, exposure to stressful life events, and quality of life with atopy and allergic symptoms.
Dosadašnja istraživanja upućuju na međusobnu povezanost psihosocijalnih čimbenika i alergijskih poremećaja. Cilj ovog rada bio je ispitati jesu li atopijska konstitucija i alergijski simptomi povezani s neurotizmom kao osobinom ličnosti, izloženošću stresnim životnim događajima i subjektivnim procjenama kvalitete života. Stanje atopije određeno je s pomoću kožnog prick testa te izvještajima o nosnim i plućnim alergijskim simptomima. U ispitivanju su sudjelovale radno aktivne osobe obaju spolova (n=145) u dobi od 20 do 66 godina. Sudionici su podijeljeni u tri skupine. Jednu skupinu činili su sudionici s negativnim kožnim prick testom, koji nisu imali alergijske simptome (n=57). Drugu skupinu činili su sudionici s pozitivnim kožnim prick testom, ali koji nisu imali alergijske simptome (n=28). Treću skupinu činili su sudionici s pozitivnim kožnim prick testom koji su također imali i alergijske simptome (n=60). Skupine se nisu značajno razlikovale u neurotizmu, izloženosti stresnim životnim događajima i kvaliteti života. Kod žena je, neovisno o skupini, stupanj neurotizma i anksioznosti bio viši, izvještavale su o većoj izloženosti stresnim događajima te procijenile kvalitetu života u domeni okoliša nižom nego muškarci. Rezultati ovog ispitivanja ne upućuju na povezanost neurotizma, izloženosti stresu i kvalitete života s atopijom i alergijskim simptomima u skupini radno aktivnih osoba.
Aktualnost istraživanja područja kriznog menadžmenta posebno je izražena zadnjih 20 godina u kojima se, između ostaloga, dogodila svjetska ekonomska kriza, a zatim i trenutačna gospodarska kriza ...uzrokovana proglašenjem globalne pandemije zbog pojave bolesti COVID-19. Nadalje, tržište je postalo globalno, poslovanje digitaliziranije, razvija se umjetna inteligencija, robotiziraju se procesi, itd. Može se zaključiti da su suvremeni uvjeti poslovanja kompleksni i dinamični s čime su i razlozi za potencijalni nastanak krize u poduzeću sve brojniji. Menadžeri u praksi često reagiraju na simptome krize koji se u pokazateljima boniteta i bilančnim pokazateljima u literaturi opisuju kao rani simptomi. Autori smatraju da takav način upravljanja krizom nije učinkovit jer se navedeni pokazatelji mogu definirati kao mjera razine krize u poduzeću, a ne kao rani simptomi krize. Adekvatan način prevencije krize prepoznavanje je ranih simptoma krize putem upravljanja poslovnim procesima. U literaturi je dokazano da je najveći broj kriza prouzročen unutrašnjim čimbenicima, a upravljanjem poslovnim procesima se te neusklađenosti rješavaju. Cilj rada je raspraviti i problematizirati trenutak prepoznavanja potencijalne krize u poduzeću, evidenciju iste, reakcije menadžera kao i ukazati na potencijalne mogućnosti i načine prevencije krize koje se posebno ogledaju u upravljanju poslovnim procesima. U radu se nakon uvoda objašnjavaju pojam i uzroci krize, rani simptomi krize kao I krizni menadžment i upravljanje poslovnim procesima. Na kraju rada je zaključak.
Uvod. Infekcija korona virusom (SARS-CoV2) u posljednjih godinu i pol dana postala je svjetska pandemija. Simptomi COVID-19 i njihova težina i trajanje uveliko se razlikuju, sa sve većim brojem ...pacijenata s perzistirajućim i dugotrajnim simptomima.
Cilj. Cilj ove studije je okarakterizirati perzistirajuće simptome kod pacijenata s blagim oblikom COVID-19 tijekom pet mjeseci nakon početka bolesti i potencijalno pomoći u menadžmentu ovih pacijenata.
Metode. Sedamdeset i pet odraslih pacijenata bilo je uključeno u studiju u periodu od listopada 2020. do ožujka 2021. u PZU Eurofarm Centar. Kriteriji za uključivanje zahtijevali su da su pacijenti stariji od 18 godina, s pozitivnim rezultatima PCR testa na SARS-CoV2 i blagim simptomima koji nisu zahtijevali hospitalizaciju. Analizirani su pojava, trajanje i rješavanje simptoma.
Rezultati. 74,7% (56/75), 69,3% (52/75), 66,7% (50/75) i 40,0% (30/75) pacijenata imalo je sljedeće simptome: glavobolju, povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u mišićima i suhi kašalj. Umor je bio prisutan kod većine pacijenata, točnije kod 74,7% (56/75). Promjene mirisa i okusa zabilježene su 3,9 ± 2,4, odnosno 4,6 ± 3,7 dan od početka bolesti. Među najčešćim simptomima, stanje povišene tjelesne temperature je imalo najkraće trajanje (3,8 ± 1,6 dana), a promjene ukusa i mirisa bile su najtrajniji simptomi (22,2 ± 17,6 i 26,9 ± 19,7 dana). Tijekom petomjesečnog praćenja, 62,6% (47/75) pacijenata imalo je barem jedan neriješeni perzistirajući simptom, najčešće umor (57,3%, 43/75), promjene mirisa i okusa (33,3%, 25/75 i 10,6%, odnosno 8/75) i poteškoće s disanjem (10,6%, 8/75).
Zaključak. Perzistentni simptomi nakon blage infekcije COVID-19 manifestirali su se kod više od polovice pacijenata koji su prijavili barem jedan neriješeni simptom pet mjeseci nakon infekcije.
Članak donosi podatke o rasprostranjenosti crne truleži bobe Phyllosticta ampelicida (Engelm.) Aa na vinovoj lozi u Hrvatskoj. Uzročnik je prvi put opisan 1927. godine u okolici Splita. Bolest se ...1934. godine pojavila na otoku Krku uzrokujući vrlo visoke gubitke u prinosu. Na tom području parazit je i danas prisutan, iako to ne uzrokuje velike štete zbog zaštite koja se provodi protiv dugih bolesti, napose protiv crne pjegavosti. Osim otoka Krka, bolest se također proširila na obližnjem otoku Cresu i na kontinentalnom području u okolici Rijeke, Sušaka, Crikvenice i Novog Vinodolskog. Bolest je povremeno je zabilježena na otoku Korčuli i u zaleđu Dubrovnika. Opisani su simptomi, biologija te dane preporuke za zaštitu.
Along with the undoubtedly very positive contributions of religiosity to the mental life of an individual, religiosity could sometimes be a risk factor for one’s mental health. One of these risk ...factors, i.e. diseases, is ecclesiogenic neuroses. The term ecclesiogenic neurosis – neurosis caused by the institution of the church – is often encountered in psychological and psychoanalytical literature, but mostly in a superficial manner and without detailed analysis. This research intends to examine the occurrence of ecclesiogenic neuroses in persons of immature and extrinsic religiosity within the institution of the church. Drawing on the neurotic symptoms of contemporary society, the authors concentrate on ecclesiogenic neuroses in psychopathological types of religiosity and strive to discover their basic predispositions. In the analysis of psychopathological diseases of religious persons the authors present the psychopathological styles of channelling their mental problems through the systems of religious values. The final part of this paper presenting the multidisciplinary approach of theological-medical and psychological learning focuses on psychological and spiritual assistance to persons diagnosed with ecclesiogenic neuroses.
Unatoč brojnim novim metodama i mogućnostima liječenja shizofrenija se i dalje smatra jednim od najtežih psihičkih poremećaja. Kognitivni simptomi shizofrenije smatraju se središnjim simptomima ...shizofrenije, a pojavljuju se već i u premorbidnoj fazi bolesti te postupno progrediraju u kasnijim fazama. Pokazuju najveću rezistentnost na trenutne mogućnosti liječenja, čime određuju ukupni ishod liječenja. Međutim, ovisno o fazi bolesti nužno je što dulje očuvati kognitivne sposobnosti i spriječiti progresiju simptoma. U prodromalnoj fazi shizofrenije kognitivne sposobnosti čuvaju se primjenom zdravoga životnog stila, prevencijom/liječenjem (zlo)upotrebe kanabisa, provođenjem vježbanja, pravodobnim liječenjem nefarmakološkim metodama, uključujući psihoterapiju i socioterapiju, te prema potrebi racionalnom primjenom psihofarmaka, što može uključivati i niske doze novijih antipsihotika. U prvoj psihotičnoj epizodi i ranoj fazi bolesti primjenjuje se princip racionalne psihofarmakologije, s uvođenjem atipičnih antipsihotika, dugodjelujućih antipsihotika, antidepresiva te izostavljanjem sedativa. Nužno je provođenje multimodalnoga socioterapijskog i psihoterapijskog pristupa, koji ima neizravan učinak na očuvanje kognitivnih sposobnosti kroz poboljšanje adherencije i smanjivanje negativnih i depresivnih simptoma. U liječenju kognitivnih simptoma shizofrenije u kasnijim fazama i dalje je nužna racionalna psihofarmakoterapija s posebnim osvrtom na nužnost izostavljanja sedativa, a od nefarmakoloških metoda preporučuje se primjena metakognitivnog treninga, kognitivne remedijacije te općenito upotreba psihosocijalnih metoda, uključujući i obiteljske intervencije. Vježbanje se preporučuje u svakoj fazi bolesti zato što ima izravan učinak na razvoj i očuvanje kognicije.
U ovom preglednom radu naveden je pristup u palijativnoj skrbi s najčešćim gastrointestinalnim simptomima koje prate bolesnika s terminalnom malignom bolešću: mučnina, povraćanje, proljev, ...opstipacija, konstipacija, sindrom kaheksija-anoreksija. Uz etio-patogenetske mehanizme nastanka navedenih simptoma i holistički pristup bolesniku u terminalnom razdoblju života navedeni su terapijski postupnici u rješavanju gastrointestinalnih smetnji.
Svrha: Procijeniti psihološki utjecaj izolacije na opću populaciju za vrijeme COVID-19 infekcije. Metode: Od 28. travnja do 4. svibnja 2020. godine provedeno je online istraživanje korištenjem ...uzorkovanja snježne kugle i slanjem pozivnica za sudjelovanje putem društvenih mreža. Prikupljene su socio-demografske i kliničke varijable. Psihološki utjecaj procijenjen je uz pomoć vlastitog dizajniranog upitnika prilagođenog prema DSM-5 CCSM-skali za odrasle razine 1 za samoocijenjivanje. Rezultati: Ukupno je bilo 568 odgovora iz različitih gradova/sela unutar zemlje. Osam odgovora isključeno je iz studije zbog nedostatka pristanka te je konačna analizirana veličina uzorka bila 560 (358 muških, 202 ženskih). Polovica sudionika bila je mlađa od 35 godina, 63,9% su bili muškarci, 49% je završilo postdiplomski studij, a 59,1% je živjelo u nuklearnoj obitelji. Analiza odgovora otkrila je prisutnost visoke prevalencije psihijatrijskih simptoma kod sudionika u rasponu od 5,5% do 49,3%. Simptomi anksioznosti (49,3%), manični simptomi (37,3%), depresivni simptomi (36,1%), problemi s bijesom (28,6%), somatski simptomi (26,3%) i problemi sa spavanjem (24,5%) bili su najčešća područja psihijatrijske simptomatologije o kojoj su izvijestili sudionici. Zaključak: Naša studija pruža rane dokaze o značajnom psihološkom utjecaju COVID-19 infekcije i karantene na obične ljude koji žive u zajednici, što ukazuje na potrebu za brzom, sveobuhvatnom i longitudinalnom procjenom potreba mentalnog zdravlja stanovništva te za ranom dijagnozom i prevencijom psihijatrijskih poremećaja.
PDF
