S gledišta hrvatskih interesa, Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije valja promatrati iz dva kuta. Jedna komponenta je svakako po Hrvatsku povoljna: Republika Slovenija će otkloniti svoju ...blokadu otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja u postupku pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Druga komponenta arbitražnog sporazuma je po Hrvatsku nepovoljna: s aspekta očuvanja teritorijalne cjelovitosti države, rizik gubitka dijela državnoga teritorija je, smatraju autori, visok. Jedna od zadaća Arbitražnoga suda je utvrditi spoj Slovenije s otvorenim morem, a teritorijalni spoj s otvorenim morem se može ostvariti jedino tako da Hrvatska izgubi dio neprijeporno svoga državnoga teritorija. Druga po Hrvatsku bitna nepovoljna okolnost iz arbitražnoga sporazuma (osim zadaće suda) je sastavljanje liste arbitara. Zbog načela solidarnosti među članicama Europske unije i zastupljenosti Slovenije u njenim institucijama, upitna je objektivnost sastavljača liste: institucije Europske unije su se prvi puta u svojoj povijesti izravno uplele u bilateralan granični spor, uglavnom tražeći političko rješenje i zaobilazeći međunarodnopravno - kako je tražila Slovenija. Autori smatraju da principijelno ne valja ulaziti ni u kakav rizik oko pitanja očuvanja državnoga teritorija, i da se tek onda mogu realizirati ostali interesi, pa i ostvarenje “primarnog strateškog interesa“, ulaska u Europsku uniju.
Cilj je ovog rada dati prikaz međunarodnopravnog položaja malih otočnih država koje su posebno
osjetljive na negativne utjecaje klimatskih promjena, i to zato što im zbog podizanja razine mora
...prijeti potpuni nestanak. U radu se posebno obrađuju pitanja međunarodnopravnog položaja država
kojima prijeti gubitak teritorija te državljana predmetnih država i njihova međunarodnopravnog
položaja, s posebnim osvrtom na pojam ekoloških izbjeglica. U radu se potom kratko razmatraju i
najvažnije odredbe Pariškog sporazuma kao okvira djelovanja međunarodne zajednice u borbi
protiv negativnih posljedica klimatskih promjena. Rad također ilustrira međunarodnopravne
mogućnosti djelovanja međunarodne zajednice u pravcu osiguravanja kontinuiteta
međunarodnopravnog subjektiviteta država kojima prijeti potapanje državnog područja.
Sažetak: Cilj je rada istražiti mogućnosti zaštite zemljopisnih oznaka kojima se obilježavaju tradicijski proizvodi u Europskoj uniji, osobito nakon stupanja na snagu Ženevskog akta na Lisabonskí ...sporazum o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla. Pritom se polazi od dosadašnjih mogućnosti zaštite na med strok signunarodnoj razini. Pokazuju se najznačajnije izmjene koje donosi Ženevski akt te se detaljno analiziraju posljedice pristupanja Europske unije tom med strok signunarodnom sporazumu. Istraživanje pokazuje da prednosti kad je riječ o zaštiti zemljopisnih oznaka nakon pristupanja Europske unije Ženevskom aktu postoje samo za tradicijske poljoprivredne i prehrambene proizvode, dok primjerice tradicijski obrtnički proizvodi, suveniri i ostali nepoljoprivredni proizvodi od toga zasad nemaju koristi. Pokazuje se i da je usvajanjem Ženevskog akta Europska unija uspjela u odred strok signenoj mjeri proširiti politiku zaštite zemljopisnih oznaka na globalnoj razini, no njezin položaj slabi činjenica da na razini Europske unije ne postoji sui generis sustav zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode. Analizira se i koje su prednosti, a koja ograničenja i nedostaci zaštite tradicijskih proizvoda zemljopisnim oznakama kojima se oni obilježavaju te se osobito ističe značaj zaštite oznaka za autohtone nepoljoprivredne proizvode (suvenire) za turističke destinacije kao što je Republika Hrvatska. Zaključak provedenog istraživanja govori u prilog nužnosti uspostave sustava zaštite zemljopisnih oznaka za nepoljoprivredne proizvode na razini Europske unije kako bi se omogućila zaštita zemljopisnih oznaka za sve tradicijske proizvode u Europskoj uniji kroz uspostavljen sustav meðunarodne registracije.
Autorskopravni poredak u Republici Hrvatskoj (dalje RH) prošao je od njenoga osamostaljenja do danas kroz niz promjena. Neke su bile rezultat potrebe da se urede novonastali društveni odnosi. Naime ...autorsko je pravo u suvremenom društvu dinamična pravna grana zbog prirode nekih od društvenih odnosa koje regulira, a koji su pod neposrednim utjecajem ubrzanog razvoja tehnologije. Drugi ne manje važan razlog promjenama je potreba da se udovolji međunarodnim obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela, što se u pravom redu odnosi na obvezu usklađivanja cjelokupnog pravnog poretka s acquis communautair, pravnom stečevinom Europske Unije (dalje EU). Autorica u svom radu upravo analizira evoluciju autorskopravnog poretka s obzirom na obveze RH koje koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je zaključila s EU i time se obvezala pružiti razinu zaštite autorskog i srodnih prava koja postoji u EU uključujući i učinkovita sredstva za provedbu tih prava.
Javnim bilježnicima u Republici Sloveniji je s novim Družinskim zakonikom dana nadležnost za provođenje sporazumnih razvoda brakova u slučajevima kada bračni drugovi nemaju maloljetnu djecu. Ostali ...uvjeti za sporazumni razvod braka su: sklapanje sporazuma bračnih drugova u obliku ovršnog javnobilježničkog akta, kojim dogovaraju podjelu zajedničke imovine o tome koji od bračnih drugova ostaje ili postaje najmoprimac stana te o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje krivnje nije zaposlen.
Svi ostali pravni poslovi koje bračni drugovi sklapaju međusobno također moraju biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta. Svrha novog Družinskog zakonika i novih nadležnosti javnih bilježnika je rasteretiti sudove.
Za sporove u građanskim i trgovačkim predmetima s prekograničnim elementom nadležnost sudova propisana
je Uredbom 1215/2012. Autonomija stranaka, koja ima važnu ulogu u međunarodnom privatnom
pravu, ...u parničnim postupcima s prekograničnim elementom svoj izraz je pronašla u mogućnosti sporazumnog
izbora suda nadležnog za sporove koji proizlaze iz određenog pravnog odnosa. Iako je autonomija
stranaka izražena odredbama Uredbe 1215/2012 koje se odnose na slobodu izbora nadležnog suda
države članice, sloboda stranaka u izboru suda nije potpuna. Ograničena je u vidu isključive nadležnosti i
zaštite slabije stranke prema odredbama Uredbe 1215/2012. Volja stranaka može biti izražena u propisanim
oblicima, između ostalog i u obliku javnobilježničke isprave. Uloga javnih bilježnika u primjeni Uredbe
1215/2012 osobito je značajna kada sudjeluju u sastavljanju pravnih poslova s prekograničnim elementom
u obliku javnobilježničke isprave s ovršnom klauzulom budući da je propisana mogućnost izdavanja
Potvrde o ovršnosti na temelju koje se može provesti ovrha u drugoj državi članici pod pretpostavkom da
je javnobilježnička isprava s prekograničnim elementom postala ovršna u državi podrijetla.
Slobodna trgovina važan je čimbenik gospodarskog razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Transatlantski odnosi i trgovina imaju globalni utjecaj, a njihovo je značenje osobito poraslo nakon ...osnivanja Europske zajednice. Europska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) prolazile su kroz različite faze i modele razvoja tijekom posljednjeg stoljeća, a što je obilježilo odnose međusobne suradnje. Cilj rada je dati pregled ključnih značajki novog Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP) i očekivanih utjecaja potpisivanja istoga na zemlje članice te na treće zemlje. Očekivani efekti nisu jednoznačni niti jednako raspoređeni među zemljama, a ovisit će o vrsti dobara koja se razmjenjuju između zemalja članica i s trećim zemljama, o divergenciji u propisima te o obuhvatu samog sporazuma. Može se također utvrditi da efekti od ukidanja carinskih prepreka neće biti toliko značajni koliko će to biti efekti od usklađivanja i ukidanja necarinskih prepreka trgovini i ulaganjima.
Članak sadrži neke slučajeve primjene načela oportuniteta i analizu sporazumijevanja ovlaštenog
tužitelja i počinitelja prekršaja o sankciji. Razmatraju se činjenice o kojima ovisi primjena više
...različitih vrsta oportuniteta kao načina procesuiranja prekršaja kojim se ne pokreće prekršajni
postupak te se analiziraju činjenice o kojima ovisi sklapanje sporazuma o sankciji kao načinu
procesuiranja prekršaja s obilježjima pokretanja prekršajnog postupka. Pojašnjavaju se pravila
i olakotne okolnosti za ublažavanje novčane kazne te navode primjeri situacija za odabir između
oportuniteta, sklapanja sporazuma, prekršajnog naloga i optužnog prijedloga.
Analiza vanjske trgovine u današnjoj globalnoj trgovini zahtijeva upotrebu makro analitičkih aktivnosti utemeljenih na suvremenim i klasičnim metodama procjene, mjerenju trgovine i makroekonomskim ...pokazateljima gospodarske stabilnosti i rasta. Ovaj rad polazi od ideje i potrebe za procjenom utjecaja vanjske trgovine Bosne i Hercegovine
upotrebom modela gravitacije. Cilj rada temelji se na ovoj ideji i reflektira se u prednostima i nedostacima korištenja modela gravitacije prilikom procjene vanjske trgovine između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Model gravitacije u vanjskoj trgovini procjenjuje potencijal među određenim zemljama uzimajući u obzir stvarnu vrijednost trgovanja. Također uzima u obzir potencijal i troškove trgovanja, kao i udaljenost analiziranog tržišta. Ovaj rad polazi od pretpostavke da upotreba modela gravitacije može procijeniti potencijal uvoza i izvoza između dvije zemlje te je na taj način moguće dati pretpostavke o načinima povećanja konkurentnosti među trgovačkim društvima. Rad predstavlja potencijal za uvoz u i izvoz iz Bosne i Hercegovine na temelju rezultata istraživanja. Izvori podataka koji su korišteni u ovom radu prvenstveno su statističke publikacije Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i podaci
dostupni na internetu.
The paper elaborates the problems concerning plea bargaining agreement in criminal proceedings that attracts great attention of legal experts both in the countries of the continental and of ...Anglo-Saxon common law systems. The first part shows the comparative overview of the relevant legal provisions of the plea bargaining in states that traditionally belong to the continental legal system along with a summary of the American plea bargaining, which is the foundation of the continental agreement of the parties in criminal proceedings. The second part shows the relevant provisions of the Croatian Code of Criminal Procedure and the Criminal Code relating to plea bargaining, and a critical review of those provisions, followed by the presentation of the case-law of the County Court in Zagreb.