U ovom radu istražuje se koncentracija primjene prethodnih sporazuma o transfernim cijenama u zemljama Europske unije. Utvrðuje se imaju li zemlje Europske unije s višim bruto društvenim proizvodom ...više prethodnih sporazuma o transfernim cijenama na snazi u odnosu na zemlje s nižim bruto društvenim proizvodom te istražuje postojanje korelacije izmeðu broja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama na snazi i bruto društvenog proizvoda u zemljama Europske unije. Istraživanje je obuhvatilo razdoblje od 2016. do 2019. godine, a za ostvarivanje postavljenih ciljeva istraživanja korištene su srednje vrijednosti, mjere disperzije, mjere koncentracije te koeficijent korelacije. Rezultati istraživanja su pokazali da u zemljama Europske unije postoji visoka koncentracija primjene prethodnih sporazuma o transfernim cijenama te da je većina sporazuma koji su na snazi koncentrirana u zemljama Europske unije s visokim bruto društvenim proizvodom. Takoðer, rezultati istraživanja su pokazali nepostojanje korelacije izmeðu broja jednostranih prethodnih sporazuma o transfernim cijenama na snazi i bruto društvenog proizvoda, dok je izmeðu broja dvostranih i višestranih sporazuma na snazi i bruto društvenog proizvoda u zemljama Europske unije utvrðena jaka pozitivna korelacija.
Liberalizacija globalnog poretka i promicanje trgovine potiču države na preuzimanje
aktivne uloge u međunarodnoj trgovini. Zahvaljujući međunarodnoj trgovini države stječu
velike koristi s ekonomskog ...aspekta putem prodaje svojih roba i usluga drugima s ciljem
povećanja opsega trgovinske razmjene.
S tog aspekta, svrha ovog rada je analiza strukture međunarodne trgovine između
Turske i Hrvatske, njezinog razvoja i sastavnica. U skladu s time promatrani su ekonomski
pokazatelji, sporazumi sklopljeni između dviju država kao i proizvodi u međusobnoj prodaji.
S ciljem istraživanja stanja u ovima dvjema državama u smislu njihovih gospodarskih i
trgovinskih veza u političkom i zemljopisnom okruženju, promatrane su i vrijednosti prihoda
po stanovniku i ukupnog opsega inozemne trgovinske razmjene, uz opseg međusobne
trgovinske razmjene Turske i Hrvatske u razdoblju od 2012. do 2014.
Rezultati provedene analize pokazali su da ukupan opseg inozemne trgovinske razmjene
Turske kao i opseg tursko-hrvatske trgovinske razmjene imaju statistički značajan
utjecaj na prihod po glavi stanovnika u Turskoj.
Problematika međunarodnih arhivskih sporazuma i restitucije arhivskoga gradiva općenito u bosanskohercegovačkoj arhivistici do sad nije predstavljala predmet interesa, pa tako ni arhivski pregovori s ...Austrijom, započeti još nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. Rezultati polučeni na prikupljanju arhivskoga gradiva iz Austrije poznati su tek u općim crtama, a samo arhivsko gradivo, predato Arhivu Bosne i Hercegovine iz bečkih arhiva, do danas je ostalo gotovo nepoznato. Namjera ovog rada je podsjetiti na arhivske pregovore i postigute sporazume Austrije i nekadašnje Jugoslavije o primopredaji arhivskoga gradiva te prikazati neobičnu zbirku arhivskoga gradiva u Arhivu Bosne i Hercegovine stvorenu primopredajama iz bečkih arhiva.
The article deals with the image of Istria during the war in Croatia in the three leading Belgrade dailies: Politika (Politics), Borba (Struggle), and Večernje novosti (Evening News). Politika was ...the largest Serbian newspaper with a venerable tradition. As such, it was taken over by the regime of Slobodan Milošević and abused for its ends. Borba was the paper of the Communist Party of Yugoslavia. After its disintegration, it became independent until November 1994, when it, too, was put under Milošević’s control. Večernje novosti was an evening paper with a large circulation but limited intellectual aspirations. The differences in reporting about Istria in these three newspapers were due to the differences between the newspapers themselves. Politika was read by the intellectual and political elite with broad interests. This is why the largest number of articles on Istria appeared there (141). Borba used to be a Party paper, but was of good quality. It also had a number of correspondents throughout the country and abroad. Therefore it could also report extensively on Istria: 108 such articles and notes appeared between May 1991 and August 1995. Večernje novosti published only 46 items, their number and quality matching its parochial and nationalist outlook. The main Istria-related topics dealt with in the three newspapers were the withdrawal of the Yugoslav army from the peninsula, the border problem, the
status of the Italian and Serbian minorities, internal politics, Croatia’s relations with Slovenia and Italy and, in that context, the revision of the Treaty of Osimo. A certain number of articles dealt with economic, social or cultural matters, whereas some articles were reprinted or translated from other Croatian and foreign newspapers. Reporting on the above-mentioned topics was in most cases objective. The probable reasons for this were the facts that Istria remained outside of the theatre of military operations, that her leading political party was in constant opposition to the Croatian government that was routinely denigrated in the Serbian press, that Serbian powers-that-be had no direct interest in it (which was not the case in some other parts of Croatia and Bosnia-Herzegovina) and, last but not least, the professionalism of the journalists who wrote the articles.Although reporting on Istria was constant and mostly objective, it did not cover all segments of life so as to enable the Serbian reader to acquire a comprehensive picture of the peninsula’s development during this period.
Rad istražuje utjecaj očekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju na uvjete razmjene sa zemljama potpisnicama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006). Naglasak je stavljen na Bosnu ...i Hercegovinu te Srbiju, dva najvažnija izvozna tržišta u okviru CEFTA-e s kojima je Hrvatska u velikoj mjeri liberalizirala međusobnu trgovinu. Ulaskom u Uniju Hrvatska će prihvatiti trgovinski režim koji je EU, većinom kroz sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralno dogovorila s članicama CEFTA-e. Usporedbom odredbi spomenutih sporazuma i Ugovora CEFTA 2006 utvrđeni su izvozni sektori koji bi nakon pristupanja Hrvatske EU mogli najviše izgubiti na konkurentnosti na tržištima CEFTA-e. Ukoliko do trenutka hrvatskog pristupanja ne dođe do izmjena dogovorenih trgovinskih režima, za što su izgledi mali, najveće carinsko opterećenje i posljedično smanjenje izvoza može se očekivati u duhanskoj, mesnoj i konditorskoj industriji.
Transferne cijene su cijene po kojima se odvijaju transakcije između povezanih osoba i to najčešće između povezanih društava koja su članovi iste grupe. Globalizacijom poslovanja i kontinuiranim ...poslovnim spajanjima društava koja djeluju na globalnom tržištu, transferne cijene postaju značajan instrument alokacije konsolidirane dobiti između povezanih društava u okviru međunarodne grupe. U cilju sprječavanja manipulacija s transfernim cijenama porezne uprave nastoje kontinuirano provoditi nadzor nad transakcijama između povezanih društava i transfernih cijena po kojima se te transakcije realiziraju i to ponajprije analizom i kontrolom dokumentacije o transfernim cijenama sastavljenoj od strane povezanih društava (poreznih obveznika). Međutim, zbog ograničenih resursa porezne uprave nisu u mogućnosti provesti cjelokupan i detaljan nadzor transfernih cijena u svim transakcijama između povezanih društava u okviru svoje jurisdikcije, što porezne uprave suočava s postojanjem značajnog rizika transfernih cijena. Pod rizikom transfernih cijena podrazumijeva se rizik neusklađenosti transfernih cijena u transakcijama između povezanih društava s neovisnim tržišnim načelom i on je svojstven kako poreznim upravama tako i povezanim društvima koja su porezni obveznici. Rizik transfernih cijena kod poreznih obveznika odnosi se na rizik korekcije porezne osnovice i, posljedično, porezne obveze zbog transfernih cijena utvrđenim protivno neovisnom tržišnom načelu. Stoga, i porezne uprave i povezana društva (porezni obveznici) nastoje upravljati rizikom transfernih cijena kako bi ga što je moguće više minimizirali. Jedan od najznačajnijih instrumenata upravljanja rizikom transfernih cijena jesu sporazumi o transfernim cijenama koji se sklapaju između povezanih društava (poreznih obveznika) i jedne ili više poreznih uprava. Sporazumom o transfernim cijenama unaprijed se definiraju pretpostavke, uvjeti, kriteriji i metode određivanja transfernih cijena u specificiranim transakcijama između povezanih društava za određeno vremensko razdoblje čime se značajno minimizira rizik transfernih cijena i kod poreznih obveznika i kod poreznih uprava.
U ovom rada analizira se i sistematizira mogućnost i dostupnost sporazuma o transfernim cijenama u zemljama Europske unije te istražuje u kojoj mjeri postoji usklađenost regulative sporazuma o transfernim cijenama u zemljama Europske unije. Rezultati istraživanja su pokazali da je u većini zemalja članica Europske unije regulatornim okvirom omogućena primjena sporazuma o transfernim cijenama te da su u većini zemalja Europske unije dostupne sve tri vrste sporazuma o transfernim cijenama. Zemlje Europske unije se u pogledu regulative razlikuju u obračunavanju naknada za sklapanje sporazuma o transfernim cijenama te u pogledu vremenskog trajanja procesa sklapanja sporazuma o transfernim cijenama.
Cilj je rada istražiti stabilnost koalicijskih vlada u Hrvatskoj 2000. – 2020. te se polazi od teze da je nestabilnost vlada uvjetovana nedovoljno obuhvatnim koalicijskim sporazumima i neučinkovitim ...mehanizmima rješavanja koalicijskih sukoba. U radu se prvo analiziraju koalicijski sporazumi s obzirom na veličinu i sadržaj koji je u njima zastupljen, a zatim se istražuju stvarni procesi koalicijskog upravljanja
koji se događaju unutar „crne kutije“ identificiranjem najčešćih sukoba i mehanizama s pomoću kojih se oni nastoje riješiti. U analizi se upotrebljavaju izvorni empirijski podaci prikupljeni intervjuima s bivšim članovima koalicijskih vlada, kao i koalicijski sporazumi, vladini programi, arhivska građa dviju dnevnih novina te arhivske baze vlade i parlamenta. Rezultati istraživanja doveli su do glavnog zaključka
da zbog nedovoljno razrađenih i formaliziranih koalicijskih sporazuma koalicijske stranke nisu uspješne u upravljanju koalicijskim sukobima, stoga pribjegavaju ad hoc mehanizmu neformanog i vrlo personaliziranog odlučivanja koje se izgrađuje u malom gremiju čelnika koalicijskih stranaka.
The aim of this paper is to explore the stability of coalition governments in Croatia in the period 2000–2020, starting with the premise that cabinet instability is influenced by the limited scope of coalition agreements and ineffective conflict resolution mechanisms. The paper first analyses coalition agreements with regard to their scope and content, and goes on to explore the actual processes of coalition governance that occur within the “black box” by identifying the most common conflicts and the mechanisms which are used to resolve these. The analysis uses original empirical data collected through interviews with former members of coalition governments, as well as coalition agreements, government programmes, the archives of two daily newspapers, and archival databases of the government and parliament. Research results have led to the main conclusion that due to
insufficiently developed and formalised coalition agreements, coalition parties are not successful at managing coalition conflicts, so they resort to the ad hoc mechanism of informal and highly personalised decision-making which is generated by a small group of coalition leaders.
Dugotrajnost sukoba na Kosovu dovela je do posebne brige Europske unije o tome pitanju, konkretno njezina posebnog djelovanja na čitavom području zapadnog Balkana s težnjom potpune europeizacije toga ...prostora i njegova približavanja europskim integracijama. Razdoblje od 80-ih godina 20. stoljeća za Kosovo je predstavljalo svojevrsnu prekretnicu s obzirom na to da su izmijenjene ustavne mogućnosti u tadašnjoj državi davale mogućnost osamostaljenja i uspostave kosovske države. Shvaćanje cjelokupne kosovske problematike potrebno je sagledati i iz povijesnog aspekta te uloge međunarodne zajednice. Općenito, kosovska država nastala je uglavnom na podlozi međunarodnog djelovanja čime su postavljeni temelji za uspostavu suvremene europske države, pri čemu su osobito važni Ahtisaarijev plan te Rezolucija 1244 iz 1999. godine iz koje svoje djelovanje izvodi i Europska unija. Do danas, Kosovo je prošlo tri razdoblja – ono političkih nemira do 90-ih godina 20. stoljeća, razdoblje intenzivnog djelovanja međunarodne zajednice do prvog desetljeća 21. stoljeća te razdoblje Europske unije koje još traje, odnosno tek počinje s obzirom na to da je Kosovo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Europska unija ima značajan utjecaj na daljnji razvoj kosovske države glede vladavine prava, uspostave demokratskih standarda te jačanja transparentne vlasti. Profilirajući se kao važan globalni čimbenik mira i stabilnosti, rezultati Europske unije na Kosovu vidljivi su kroz misiju EULEX-a te djelovanje Visokog predstavnika Europske unije na Kosovu, kao i svih ostalih institucija Europske unije. Na izmaku drugog desetljeća ovog stoljeća ponovno jača utjecaj Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu koje nikada nisu ni izgubile interes za uspostavu mira i stabilnosti na ovom području. Upravo zbog toga, zajedničko djelovanje Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije jedini je put ka konačnom rješavanju komplementarnog kosovskog pitanja.
U ovom se radu istražuje utjecaj regionalnih trgovinskih sporazuma (RTS) na
razvoj intra-industrijske trgovine (IIT) za slučaj osam zemlja Srednje i istočne
Europe (SIE) od 1997. do 2019. godine. ...Cilj rada je usporediti i objasniti mogući
heterogeni utjecaj različitih RTS na IIT, kontrolirajući za razliku u ekonomskoj
razvijenosti između zemalja partnera. Analiza se temelji na razini podataka
zemlja-proizvod, a izvor podataka su UN Comtrade i CEPII baza podataka koja
sadrži varijable gravitacijskog modela. Hipoteza rada je da CEFTA i EU
ekonomske integracije imaju snažniji (pozitivni) učinak na IIT u usporedbi s
ostalim RTS, ali snaga utjecaja varira između zemalja, s obzirom na razvojne
nejednakosti zemalja, koje su u ovom radu mjerene kroz razliku u BDP po glavi
stanovnika. U radu je razvijen i procijenjen model koristeći PPML procjenitelj.
Doprinos rada jest uključivanje interakcijske varijable između RTS i razvojne
nejednakosti. Rezultati rada su ukazali da je hipoteza rada validna, kao i da
razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije imaju negativan učinak
na IIT, što potencijalno znači povećanje troškova prilagodbe zbog ekonomskog
integriranja. Rezultati podupiru EU pred-pristupne i post-pristupne politike koje
imaju za cilj smanjiti razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije.
Bankarski sektor u globalnom gospodarskom sustavu predstavlja područje od iznimnog utjecaja na očuvanje makroekonomske stabilnosti. Kako se pokazalo i prilikom nedavne gospodarske krize čije se ...posljedice još osjećaju u mnogim zemljama, slom financijskog tržišta ima dalekosežne posljedice na sva nacionalna financijska tržišta. Cilj ovog rada je analizirati postojeću regulativu financijskih tržišta te njezinu (ne)uspješnost u dosadašnjem upravljanju financijskim rizicima kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost te osigurao sigurniji i stabilniji bankarski sustav. Svrha istraživanja je prikazati financijsku regulativu u razdoblju prije svjetske krize 2008./2009. godine te ju usporediti s regulativom donesenom nakon svjetske krize 2008./2009. godine kako bi se došlo do zaključka radi li se o kozmetičkim ili o stvarnim promjenama reguliranja financijskog sustava. Također svrha rada je istražiti hoće li postojeća regulacija u budućnosti uspješno sprječavati manje i veće poremećaje financijskog tržišta. Posebno se analizira hrvatsko financijsko tržište na primjeru manipulacije uporabom referentnih kamatnih stopa.
PDF
