Od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, točnije od 1991. godine vode se polemike
o ustavnom uređenju BiH. Mirovni planovi i sporazumi koji su trebali odrediti ustavno
uređenje BiH kao složene ...države nisu provedeni u djelo zbog različitog viđenja ustavnog
uređenja Bosne i Hercegovine od triju konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka/Muslimana.
Jedan od dva uvjeta za priznanje BiH bio je i Cutileirov plan, koji je BiH odredio kao
složenu državu sastavljenu od tri republike određene po etničkom principu. Taj dio plana u
djelo nisu proveli predsjednik Izetbegović i izabrani bošnjački političari iako je to bio uvjet
za priznanje samostalne i suverene BiH. Tri različita ustavna uređenja BiH koja zastupaju tri
konstitutivna naroda BiH se protežu od početka rata pa do danas. Ta tri uređenja su: Bošnjaci
– građansko uređenje; Hrvati – federalno uređenje; Srbi - vlastita država. Svi mirovni
planovi za BiH su, osim zadovoljavanja brojnih čimbenika poput gospodarskih, kulturnih,
vjerskih i drugih, uključivali prije svega i etnički čimbenik. Proglašenje svih planova za prekid
rata podjelom BiH od većine bošnjačkih političara i dijela međunarodne zajednice je još
jedan od pokušaja izgradnje BiH kao građanske države gdje bi vrijedilo pravilo jedan čovjek
– jedan glas. Daytonskim mirovnim sporazumom došlo je do prekida rata u BiH i uspostave
mira, ali nije došlo do uspostave održive i prosperitetne BiH. S novim ustavnim uređenjem,
koje je nužno za postizanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bosna i Hercegovina
bi ostvarila razvoj i bio bi joj olakšan pristup ulasku u Europsku uniju. Ostvarivanje
jednakopravnosti među konstitutivnim narodima BiH može biti ostvareno samo drugačijim
uređenjem Bosne i Hercegovine.
U radu se razmatraju horizontalni sporazumi o suradnji prijevoznih poduzetnika u segmentu pomorskog prijevoza. Najznačajniji horizontalni sporazumi prijevoznih poduzetnika u linijskoj plovidbi ...zasigurno su linijske konferencije. Linijske konferencije u mnogim su pravnim poredcima uživale određene oblike izuzeća od primjene prava tržišnog natjecanja, među njima je i Europska zajednica. Vijeće ministara je u rujnu 2006. godine usvojilo prijedlog Europske komisije za ukidanje izuzeća od primjene pravila tržišnog natjecanja na linijske konferencije koje djeluju na prometnim pravcima s EU. Ukidanje izuzeća stupit će na snagu u listopadu 2008. godine. To označava početak primjene novog, kompetitivnog pravnog režima u segmentu linijskog prijevoza. Kako bi se prijevoznim poduzetnicima olakšao prelazak na potpuno kompetitivni sustav, Komisija je u rujnu 2007. godine izradila Nacrt smjernica o prim jeni članka 81. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na usluge prijevoza morem u kojima je najveću pozornost posvetila upravo horizontalnim sporazumima o suradnji prijevoznih poduzetnika u segmentu pomorskog prijevoza, sporazumima o razmjeni podataka među konkurentima u linijskoj plovidbi i pool-ovima u slobodnoj plovidbi. U svezi s horizontalnim sporazumima poduzetnika u linijskoj plovidbi, u Nacrtu smjernica navodi se kako razmjena podataka o količini, kapacitetu i cijeni između linijskih prijevoznika može proizvesti pozitivne gospodarske učinke u smislu povećanja učinkovitost pružanja usluga linijskog prijevoza, dok je razmjena podataka koji se smatraju trgovinski osjetljivima protivna pravu tržišnog natjecanja. U Nacrtu smjernica sadržani su i drugi naputci prijevoznim poduzetnicima u linijskoj plovidbi o tome u kojim će slučajevima razmjena podataka biti u skladu s pravilima tržišnog natjecanja EZ-a. Kad je riječ o pool-ovima, u Nacrtu se navodi kako, zbog njihovih različitih obilježja, svaki se pool mora analizirati zasebno kako bi se utvrdilo krše li se njime pravila o tržišnom natjecanju EZ-a te se daju podrobne upute o načinu provođenja te analize. U radu se razmatraju rješenja usvojena Nacrtom smjernica te prijedlozi i komentari zainteresiranih stranaka na koje se kritički osvrće.
Europska unija je članica međunarodne zajednice i stranka u brojnim međunarodnim sporazumima. Međutim, status tih međunarodnih sporazuma u pravnom poretku EU-a nije jasno utvrđen u Ugovorima EU-a. ...Logično pitanje koje se nameće jest može li se sekundarno pravo EU-a preispitivati u svjetlu međunarodnih sporazuma u postupcima poništenja ili postupcima prethodnog odlučivanja na Europskom sudu pravde. U svojoj je sudskoj praksi Europski sud pravde mogućnost revizije prava povezivao s pitanjem izravnog učinka međunarodnih ugovora, no u tom pogledu javlja se problem dosljednosti. Taj je problem dio širega pitanja odnosa međunarodnoga prava i prava EU-a kao i pitanja je li taj odnos više monističkog ili dualističkog karaktera.
Gotovo je šaptom prošla tema TTIP-a i CETA-e u Hrvatskoj. Radi se o vrlo važnim međunarodnim sporazumima koji mogu imati dalekosežne posljedice, kako na svijet, tako i na pojedine države. Možda ...Hrvatska, kao i EU, nije toliko involvirana u cijelu priču kada se radi o TTIP-u. CETA je, međutim, sporazum koji je Kanada potpisala s Europskom unijom, stoga se nakon odobrenja Europskog parlamenta mogu odmah početi primjenjivati odredbe koje su u nadležnosti EU-a, poput carinske politike, a to znači ukidanje carine za 99% proizvoda već od 1. siječnja 2017. Postupak za sklapanja CETA-e u ime Hrvatske pokrenula je tehnička vlada Tihomira Oreškovića na svojoj posljednjoj sjednici, a za razliku od američko-europskog trgovinskog sporazuma - TTIP-a koji je neslavno propao, CETA je ipak „prošla“. Površno tumačenje ovih nikako bezazlenih sporazuma premalo zanima i filozofe i teologe u Hrvatskoj; osim što se Centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku oglasio po ovom pitanju, drugih filozofsko-teoloških rasprava kao da nema. Doima se kako filozofi i teolozi smatraju da se ova pitanja njih ne tiču. U radu ćemo pokušati dati do znanja kako se navedeni međunarodni sporazumi i te kako dotiču i filozofa i teologa, te kako bi se oni iz svog polja na teorijskoj razini svakako trebali uključiti u raspravu o njima.
Odnos između davatelja i primatelja franšize kod ugovora o
franšizingu otvara
niz pravnih pitanja u europskome pravu tržišnog natjecanja koja do sada nisu
obrađivana u domaćoj pravnoj literaturi. S ...jedne strane, EU kod ovog ugovora
dopušta nametanje velikoga broja restriktivnih ugovornih odredbi koje bi inače
po redovitom tijeku stvari bile zabranjene. S druge strane, u praksi je uočeno
da
se spomenuta (restriktivna) ograničenja ponekad koriste kao legitimno sredstvo
za ograničavanje tržišnog natjecanja i slabljenje položaja primatelja franšize.
Cilj je rada kroz kritičku analizu relevantne pravne stečevine EU-a dati prikaz
dopuštenih i zabranjenih ugovornih odredbi kod ugovora o franšizingu u
kontekstu europskoga prava tržišnog natjecanja i time odgovoriti na pitanja
kada i pod kojim uvjetima navedena zaštita postaje platforma za legitimnu
zloupotrebu. U prvom dijelu definiraju se pojmovi i pravna stečevina EU-a koji se odnose na predmetnu materiju. Potom se analiziraju dopuštene i zabranjene ugovorne
odredbe između primatelja i davatelja franšize kod ugovora o franšizingu u
kontekstu europskoga prava tržišnog natjecanja. Na kraju se iznosi načelna
ocjena stanja i daju smjernice za buduća kretanja normativne aktivnosti EU-a i
poslovne prakse u pogledu ove materije u kontekstu europskoga prava tržišnog
natjecanja
The relationship between a franchisor and franchisees with
franchise agreements
opens up a number of legal issues in European competition law, which so far
have
not been addressed in the domestic legal literature. On the one hand, the EU
with
franchise agreements allows the imposition of a large number of restrictive
contractual
provisions that would otherwise, in the normal course of things, have been
forbidden.
On the other hand, in practice, it is observed that the said restrictive
limitations
sometimes are used as a legitimate means to restrict competition and for
weakening
the position of franchisees. The goal of this work is, through the critical
analysis
of the relevant acquis communautaire of the EU, to provide a review of
permitted
and prohibited contractual provisions with franchise agreements in the context
of
European competition law and thus to answer the questions when and under what
conditions specified protection becomes a platform for legitimate abuse.
In the first part, there are defined terms and acquis communautaire of the EU,
concerning the subject matter. Then are analyzed permitted and prohibited
contractual
provisions between franchisees and franchisor with franchise agreements in the
context of European competition law. In the end, there is a principled
assessment
of the situation and there is provided guidance for future developments of the
EU
regulatory activities and business practices with respect to this matter in the
context
of European competition law.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Studija ispituje i analizira sporazume protiv tržišnog natjecanja na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Također, u nekim aspektima ispituje sličnosti i razlike zakona o tržišnom natjecanju ...tih zemalja s pravom tržišnog natjecanja EU-a. Osnovni su ciljevi studije: analizirati razvoj prava tržišnog natjecanja na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji; dati jasnu analizu prava tržišnog natjecanja zemalja uključenih u studiju, u smislu zabrane sporazumâ protiv tržišnog natjecanja, te ga usporediti s pravom tržišnog natjecanja EU-a; analizirati ponašanje poduzećâ koje predstavlja zabranjene sporazume u smislu zakona o zaštiti tržišnog natjecanja; analizirati važne odluke tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u vezi sa zabranom i kažnjavanjem sporazumâ protiv tržišnog natjecanja; analizirati kaznene mjere (novčane kazne) za kršenje pravila vezanih uz sporazume protiv tržišnog natjecanja. Studijom je utvrđeno da postoji visoka usklađenost zakona o tržišnom natjecanju zemalja uključenih u studiju s pravnom stečevinom EU-a, te da izazov za tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ostaje nizak broj izrečenih kazni i izostanak njihova provođenja u praksi.
U većini zemalja Europske unije, regulacija transfernih cijena dana je u okviru zakonskih propisa o porezu na dobit. Regulatorni okvir transfernih cijena u zemljama EU temeljen je na OECD-ovim ...smjernicama o transfernim cijenama i Kodeksom o dokumentaciji o transfernim cijenama za povezana društva u Europskoj uniji kojim se nastojala standardizirati dokumentacija o transfernim cijenama na razini EU. Ipak, zemlje članice imaju slobodu za dodatnom i konkretnijom regulacijom transfernih cijena, što dovodi do određene disproporcionalnosti u regulaciji transfernih cijena na razini EU. Cilj ovoga rada jest utvrditi u kojoj mjeri je u zemljama Europske unije usklađen regulatorni okvir transfernih cijena. Razina je usklađenosti utvrđivana na temelju ovih varijabli: primjene i uključenosti OECD-ovih smjernica u zakonski okvir transfernih cijena, primjene metoda određivanja transfernih cijena, mogućnosti primjene i regulacije naprednih cjenovnih spoprazuma te postojanja posebnih dodatnih zahtjeva za dokumentacijom o transfernim cijenama. Rezultati istraživanja pokazali su kako u zemljama Europske unije postoji visok stupanj usklađenosti regulatornog okvira transfernih cijena.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
