This paper researches the impacts of the housing problem of younger population on the demographic trends in the city of Zagreb. Housing problems in the city of Zagreb are marked by an increase of ...housing prices and rents, mainly in the uncontrolled market, and they differ from other parts of the country. In the context of the challenges of housing policy development in transition countries, the housing standard, housing tenure, the housing market and the rental housing market in Zagreb are analysed. Regarding the research methodology, the paper is based on a survey, analysis of statistical data and other, relatively scarce literature. The analysis of the housing market and the uncontrolled housing rental market speaks of the key problem of housing affordability. Social programs in this area are residual in nature and do not provide housing for vulnerable groups. An important contribution of the paper is a survey in the population aged 18 to 39 years. The results of the research show that less educated immigrants who come to Zagreb for employment cannot afford decent housing. The unsustainable status of tenants in the uncontrolled private market makes this population socially excluded. The affordability of decent housing mediated by financial problems and other factors has negative effects on childbearing. In addition, such forms of social deprivation are proving to be triggers for emigration from the country. Certain methodological innovations are proposed for future research in this area. In addition to the negative effects on demographic trends, the unaffordability of decent housing also affects labour mobility, and thus the social and economic development of the city of Zagreb. Key words: housing, housing policy, affordable housing, demographic renewal, Zagreb
Ideje predstavljaju logičnu dopunu institucionalnom i racionalno-akterskom pristupu u analizi javnih politika. Raznolike mjere poput financijskih, pravnih, prostornih, socijalnih i ekoloških u ...stambenom području čine stambenu politiku. Cilj je ovog rada, primjenom ideacijskog pristupa u analizi temeljnih pojmova u području stanovanja (stan, stanovanje, stambeni sustav i politike), i stambene politike posebice, istaknuti ambivalentnost znanja na kojem se temelji stambena politika. U radu je posvećena pozornost povezivanju ideacijskog pristupa s različitim teorijama o društvenoj uvjetovanosti znanja, posebice ukazivanjem na sinergiju znanstvenih i političkih tumačenja koja datiraju iz ideološkog imaginarija 19. i 20. stoljeća. Temeljem triju postavljenih teza potvrđuje se nemogućnost nedvosmislenog poistovjećivanja znanja u području stambene politike sa znanstvenim i ideološkim cjelinama, jer je riječ o području u kojem ideje predstavljaju proizvod međuovisnosti znanstvenih i ideoloških spoznaja, što je razvidno iz tumačenja temeljnih pojmova. Korištenjem primjera iz povijesti britanske stambene politike, ilustrirana je nerazdruživost ideološkog i znanstvenog u definiranju pojmova kao uzrok daljnjih razlikovanja u konceptualizaciji i provedbi mjera stambene politike. U zaključnoj se raspravi zagovaraju metode »društvenog učenja« i načelo »pokušaja i pogrešaka« kao sredstva u napretku stambene politike.
Struktura stambenih statusa u tranzicijskim zemljama rezultat je privatizacije državnog stambenog fonda tijekom 1990-ih i recentnih stambenih politika koje su podržavale vlasništvo nad stanovima. Niz ...stambenih istraživanja dokazuju da je naglasak na stanovima kao kapitalu doveo do velikog porasta razine vlasništva i cijena stanova te, nakon krize, do pada ulaganja u europskim gradovima. Postoje također dokazi da je stambena potrošnja određenih društvenih skupina snižena, što je dovelo do pogoršanja kvalitete stanovanja, a ponekad čak i gubitka domova. Uporabom postojećih tradicionalnih instrumenata stambene politike teško se je nositi s tim problemima. Program javno najamnih stanova ističe se kao inovacija za podmirivanje hitnih stambenih potreba, odnosno kao priuštivo stanovanje. Program tog tipa u Gradu Zagrebu sačinjen je sa svrhom podmirivanja potreba mladih obitelji s djecom koje nemaju pravo na dodjelu socijalnog stana, a ne mogu si priuštiti stambene kredite za kupnju odgovarajućih stanova. U središnjem dijelu rada prikazani su rezultati ankete provedene među korisnicima programa javnog najamnog stanovanja. Anketnim istraživanjem provedenim na prigodnom uzorku od 270 kućanstava zagrebačkog naselja Novi Jelkovec tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. mjerio se utjecaj modela javno najamnih stanova, kao socijalne inovacije, na kvalitetu stanovanja stanara.
The process of deinstitutionalization in Croatia intensified in 2014, as a significant number of people with intellectual disabilities (hereafter ID) moved from institutional settings to group homes, ...which serve as a model for community settings. The current research aims to find out what everyday life is like for people with ID in group homes. A qualitative, ethnographic approach was applied. The methods used were observation and in-depth interviews. The sample consists of 13 female and 14 male participants from 11 group homes located in different parts of Croatia. The results show that people with intellectual disabilities are partially involved in everyday tasks in organized housing, although there is much more potential. A large part of the day is spent aimlessly, but there are also many examples of meaningful leisure activities. Mutual relations between tenants are in principle fine, but there is a lack of substantial communication and more intensive contact. The unfavorable characteristics of everyday life are particularly evident among tenants with severe disabilities and in housing units where staff are present most or all the time. The results obtained are discussed in the context of existing research.
U kontekstu ugroženoga stanovanja (beskućništva i stambene isključenosti), perspektiva životnoga tijeka, koncept stambenih karijera i putova stanovanja stavlja naglasak na različita životna iskustva, ...diferencijalne okolnosti i na društvene kontekste dolaska u takvu situaciju, ovisno o životnoj dobi. Na tom tragu, u istraživanju su identificirani dominantni dogaðaji i okolnosti koji su obilježili dolazak osoba u neku od ugroženih stambenih situacija u: a) mladosti i ranoj srednjoj životnoj dobi, b) kasnoj srednjoj životnoj dobi i c) starosti. Istraživanje je provedeno od prosinca 2021. do veljače 2022. godine na području grada Novog Sada (Republika Srbija). U istraživanju je sudjelovalo 35 ispitanika koji se nalaze u nekoj od ugroženih stambenih situacija. Primijenjeno je prigodno, namjerno i tzv. snowball uzorkovanje, a potrebni podaci prikupljeni su polustandardiziranim, dubinskim intervjuom. Dobiveni rezultati upućuju na višestrukost i kumulativnost nepovoljnih obilježja u životnim putanjama osoba u ugroženom stanovanju, kao i specifičnost nepovoljnih okolnosti, ovisno o životnoj dobi. Zaključno, istraživanjem su potvrðeni nalazi prijašnje literature u domeni životne povijesti ugroženoga stanovanja i upozoreno je na moguće pravce unapreðenja razumijevanja ove tematike.
Beskućništvo postaje sve veći socijalni problem, a to se očituje rastućim brojem osoba u ovom statusu te posljedicama koje za sobom nosi takav socijalni status kao najekstremniji oblik neimaštine i ...socijalne isključenosti. U Hrvatskoj je status beskućnika „priznat“ i reguliran tek 2011. godine Zakonom o socijalnoj skrbi. Rad polazi od prava na pristojno stanovanje kao temeljnog ljudskog prava, analizira evoluciju i trenutno stanje socijalnih prava beskućnika, počevši od 90-ih do novijih zakonskih dokumenata i politika, te kritički analizira i interpretira rezultate ranijih istraživanja koja se tiču socijalnih prava, statusa i položaja beskućnika. Zaključuje se da su socijalna prava beskućnika manjkavo definirana te je briga o beskućnicima rezidualni dio socijalnih skrbi. Naglašava se i veća potreba za podrškom u ostvarenju postojećih socijalnih prava beskućnika te se daju određene preporuke kako unaprijediti socijalna prava i u nekim aspektima inovirati, imajući u vidu međunarodni, nacionalni zakonodavni okvir politika.
Šalata je primjer četvrti obiteljskih kuća koju karakterizira tranzicija iz 19-stoljetnearhitektonske tradicije i one s prijelaza stoljeća u modernizam 1930-ih. Četiri ključne parcelacije oko 1927. ...transformirale su strmi ruralni prostor u susjedstvu dominantnih klinika Medicinskog fakulteta, u četvrt građanskog stanovanja s čimbenicima kvalitete postignutih regulacijom i planiranjem infrastrukture, prometa i zelenila nadomak središta grada.
Šalata in Zagreb is an example of a family-house neighborhood marked by the transitionfrom the 19th-century architectural tradition to the turn-of-the-century modernism ofthe 1930s. Around 1927, four important subdivisions changed a hilly rural terrain near the prominent clinics of the Faculty of Medicine into a district of civic housing with quality factors accomplished via control and design of infrastructure, transportation, and vegetation close to the city center.
Drago Galić (Zagreb, 1907. – 1992.) upisao se u povijest hrvatske arhitekture 20. stoljeća svojim kanonskim djelima stambene arhitekture u Ulici grada Vukovara i na Svačićevu trgu u Zagrebu – ...oglednim primjerima inovativnoga, studioznog pristupa promišljanju “galerijskog tipa” višestambenih zgrada 1950-ih godina, ali i transfera utjecaja tadašnje europske produkcije, odnosno Le Corbusierova Unité d’habitation u Marseillesu. Ne osporavajući Le Corbusierov utjecaj, rad nudi njihovu nešto drukčiju interpretaciju u kontekstu Galićeva arhitektonskog opusa koji im prethodi, posebice u korelaciji s nizom projekata bolničke i hotelske arhitekture u fokusu njegova projektantskog rada 1930-ih godina te malo poznatim, ali važnim neizvedenim projektom stambenog kompleksa za namještenike Penzionog zavoda s dvoetažnim stanovima u Preradovićevoj ulici 21–23 u Zagrebu, izrađenim u suradnji s Mladenom Kauzlarićem 1942./1943. godine. U svim navedenim projektima Galić koristi isti tip prostorne organizacije proizašao iz arhitekture paviljonskih bolnica koji zajedno s oblikovanjem jamči optimum sunca, svježeg zraka i zelenila svakom od stanara.
Prispevek obravnava tlorise stanovanj iz preteklega stoletja v Mariboru. Iz primerjave je razvidno, da se je zasnova stanovanja precej spremenila. Nekaj prostorov je nastalo na novo, nekaterih v ...novih stanovanjih ni več, spremenila se je tudi velikost prostorov. Prepoznani so trije tipi tlorisov: iz začetka 20. st., iz začetka druge polovice in iz konca stoletja. Spremembe tlorisa je mogoče povezati z značilnostmi meščanske družbe, socialističnim sistemom ter pojavom individualizma, blagostanja in potrošništva.
U ovom spekulativnom članku stanovanje se istražuje iz perspektive doma kao koncepta koji je nedovoljno zastupljen u sociološkim istraživanjima. Ulaskom istraživanja u stambeni prostor ne ostavljamo ...nužno stambene studije i sociologiju stanovanja po strani, jer to su područja neodvojiva od rasprave o stanovanju, no tek prelaskom kućnog praga možemo raspravljati o svakodnevici prebivanja, o različitim izborima i ostvarenju unutar stana kroz sociokulturne aspekte kao što su memorija, privatnost, emocije, nostalgija, komfor, rituali i dizajn. Fokus je rada na teorijskim konceptualizacijama prostora i mjesta doma, svakodnevnice i ordinarnosti stanovanja. Polazeći od pretpostavke da korištenje prostora doma kao i prakse stanovanja ovise o društvenim i kulturnim karakteristikama, u ovom radu predlažemo definiranje kulture stanovanja kao istraživačkog koncepta čiji fokus je na domu kao sociokulturnoj praksi stanovanja. Pod kulturom stanovanja kao sociološkom konceptu podrazumijevamo obitavanje kao svakodnevnu praksu u kojoj se kroz materijalnu formu, simbolički i kulturni kapital formira i realizira dom kao sjecište identiteta, odnosa i značenja.
PDF
