In this article the authors examine gender-based obstacles to successful female entrepreneurs' business practices, especially regarding work-life balance, gendered divisions of domestic labour within ...the wider problem of social reproduction in patriarchal societies, and business leadership. The authors have applied a qualitative methodology characteristic of ethnographic research. They analyse material from 24 semi-structured interviews with women entrepreneurs. The article's theoretical perspective draws on the feminist critique of gender and discourse analysis, and the research was conducted in Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo and Serbia. The key findings demonstrate that policies and measures intended for the better inclusion of women in the world of entrepreneurship do not suffice unless they are embedded within a wider framework of the critique of patriarchy, as well as within a critique of the dominant concept of entrepreneurship, through gender-conscious intersectoral policies. This research's originality lies in its focus on informal practices, which women perform in both their formal and informal businesses, and which have the potential to become an equally valid model of entrepreneurial behaviour.
Posljednjih tridesetak godina 20. stoljeća karakteristične su po brojnim promjenama u načinu vođenja, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama obuhvaćenim procesom tranzicije. Promjene su brze, ...stalne i neočekivane, pa je današnji poslovni svijet sve više nalik na „organizirani kaos“. Vođenje je u takvim uvjetima postalo sve složenije, prvenstveno zbog kontinuiranog restrukturiranja koje mnoga poduzeća učestalo primjenjuju kako bi poboljšala svoje poslovanje, potom zbog rastuće globalne konkurencije, demografskih promjena zaposlenika i ubrzanog razvitka tehnologije. Zbog toga su se u okviru teorije menadžmenta, vođenja i mjerenja organizacijskog uspjeha poduzeća, u posljednjih dvadesetak godina razvili brojni koncepti i modeli koji obećavaju postizanje dostatne razine fleksibilnosti potrebne velikim poduzećima za preživljavanje u novom poslovnom okruženju. U radu su stoga u fokusu istraživanja tri istraživačke varijable: demografska obilježja vrhovnih menadžera, stilovi vođenja i pokazatelji organizacijskog uspjeha poduzeća. U radu je primijenjena metoda anketiranja vrhovnih menadžera velikih hrvatskih poduzeća, provedena od ožujka do rujna 2008. Pri izradi anketnog upitnika koristilo se Likertovom analitičkom metodom za analizu organizacije i identificiranje dominantnog stila vođenja. Rezultati istraživanja povezanosti demografskih obilježja vrhovnih menadžera, stilova vođenja i uspješnosti poslovanja velikih hrvatskih
poduzeća prikazani su u ovome radu.
Vođenje je najzahtjevnija menadžerska funkcija kojom se zaposlenici usmjeravaju i motiviraju na obavljanje određenog radnog zadatka. U teoriji i praksi vođenja postoji više stilova vođenja, od ...autokratskog s vođom kao jedinom razinom odlučivanja do demokratskog u kojem se i podređeni uključuju u procese donošenje odluka. Iako postoje brojna istraživanja koja dokazuju postojanje uzročno-posljedičnog odnosa između stila vođenja i ostvarenog poslovnog rezultata, još uvijek ne postoji konsensualno mišljenje o tome koji je stil vođenja najbolji za poslovni uspjeh tvrtke. U radu se analizira mišljenje studenata završne godine studija Agrobiznis i ruralni razvitak o prihvatljivosti pojedinih stilova vođenja, poželjnim karakteristikama vođe te o prednostima individualnog i participativnog poslovnog odlučivanja. Iako su, prema mišljenju studenata, za ostvarenje poslovnog uspjeha demokratski stil i stil između demokratskog i autokratskog općenito poželjniji načini vođenja, čak 43% ispitanika smatra da su česte situacije u poslovanju tvrtke kada je autokratski stil bolja opcija. Analiza rezultata prema spolnoj strukturi ispitanika pokazala je da žene u većem postotku od muškaraca smatraju demokratski stil boljom opcijom za stvaranje poslovnog uspjeha i dobrih međuljudskih odnosa, iako priznaju u većem postotku od muškaraca čestu nadmoć autokratskog stila u raznim poslovnim situacijama.
Kontakti pacijenata s predstavnicima sustava zdravstva obilježeni su određenom atmosferom. Ovdje će biti predstavljena različita izvorišta takvih atmosfera. Arhitektura dviju ustanova za ...rehabilitaciju pacijenata i pacijentica s povredama mozga i kičmene moždine (Centar za rehabilitaciju u Baselu i Švicarski centar za paraplegičare u Nottwilu) ilustrira nastojanje arhitekata da u djelo provedu projektne ideje korisnika: dok u Baselu prevladava ideja stalnog navođenja na život u kolicima, arhitektura u Nottwilu predočava poletno raspoloženje koje život u kolicima želi osloboditi strahota. I uređenje liječničkih ordinacija oslikava različite namjere da se obilje- ži atmosfera. U drugom dijelu rada razmatra se pitanje kako nastaju atmosfere tijekom susreta kojem na raspolaganju ne stoji potpora estetskim elementima. Kao izvor atmosferskih utjecaja etablira se unutrašnji svijet stručnjaka i pacijenta, a diskutiraju se i trvenja neprihvaćanjem dogme o unutrašnjem svijetu u Novoj fenomenologiji. Kao pretpostavka za nastajanje kompaktnih atmosferskih prostora navodi se stil vođenja razgovora s fokusom na pacijentu i otvoren i radoznao stav, a ovi se onda ilustriraju primjerima.
Rad istražuje što žene lideri, kojih je u politici u svijetu sve više, unose u politiku. Opisana su njihova psihološka i radna obilježja te primarni stil vođenja, koje obilježavaju visoka briga za ...druge i međuljudske odnose te poticanje participacije i jednakosti, a što uvjetuje njihove interese i perspektive u politici, odnosno za njih prioritetne teme (kao što su one vezane uz žene, djecu, obitelj i ugrožene skupine) i poglede na političke teme. Kao uvod u navedeno opisan je i sekundarnim podacima ilustriran položaj žena u visokoj politici u svijetu, a koji ukazuje da je trend sve većeg uključivanja žena u politiku prisutan svugdje u svijetu, potaknut filozofijom upravljanja različitostima odnosno koristima od različitosti.
U ovom radu analiziraju se značajke rodno obilježenoga jezičnog komuniciranja te ispituje njegova povezanost sa stilovima vođenja u poduzetnica, odnosno poduzetnika. Teorijski dio rada daje temelj ...koji služi za provjeru empirijskog dijela istraživanja, uzimajući u obzir odlike ženskog poduzetništva kao podzastupljenog, ali rastućeg oblika poduzetništva u Republici Hrvatskoj, odlike ženskog i muškog stila vođenja i razlike među njima, kao i značajke i razlike u jezičnom izražavanju karakterističnom za žene i za muškarce. Empirijski dio rada temelji se na ispitivanju korpusa kojeg čine 20 pisanih intervjua s poduzetnicima, sakupljenih iz časopisa, novina, te preuzetih s interneta. Na svakom intervjuu ispitivalo se ukupno 29 varijabli koje se tiču jezičnog ponašanja. Dobiveni rezultati pokazali su da se tek određeni dijelovi jezičnog ponašanja navedeni u teorijskom dijelu zaista mogu pripisati ženama, odnosno muškarcima, a samim time i stilu vođenja koji im pripada. Većina ispitivanih varijabli dala je rezultate suprotne očekivanima, što znači da se korištenje dotičnih jezičnih indikatora ipak ne može ocijeniti tipično ženskim, tipično muškim jezičnim ponašanjem, pa tako i stilom vođenja. Temeljem ovih rezultata istraživanja daje se zaključiti kako se razlike u jezičnom ponašanju muškaraca i žena u ulogama poduzetnika i poduzetnice mogu povezati sa stilovima vođenja koji im pripadaju, ali ne uvijek i u svakoj situaciji. Vrijednost ovog rada u tome je što na jednom mjestu daje uvid u razlike u jezičnom izražavanju i stilu vođenja i povezuje te dvije sfere.
Najvrjedniji resursi koje poduzeće može imati su ljudski resursi, zbog toga bi svi aspekti vezani za njih trebali biti na vrhuncu važnosti. U ovom se radu analiziraju aspekti motivacije i stilova ...vođenja prema McGregorovoj Teoriji X i Teoriji Y. Za analizu samoga nastanka, stvaranja i shvaćanja Teorija X/Y sistematizirana je literatura i spoznaje, a metodom anketiranja (n=40) istražene su preferencije zaposlenika i stila vođenja zastupljenoga u znanstvenoj praksi na primjeru Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Cilj ovom radu je dokazati ima li Teorije X u današnjim vremenima, kada se smatra da smo već daleko odmaknuli od nje, te uzeti u obzir preferencije zaposlenika i naglasiti kakvi bi voditelji (vođe) trebali biti.
Jedan od zahtjeva modernog društva je imati moderne, cjelodnevno
organizirane škole. U konačnici, učitelji će ostvariti taj projekt. Tako,
osim teorijskog aspekta, ovaj rad iznosi rezultate ...empirijskog istraživanja. Istraživanje je provedeno metodom ankete na uzorku od 187 ispitanika, učitelja u osnovnim školama na području Varaždinske županije. U radu smo raščlanili pojam socijalne kompetencije učitelja na pet elemenata. Ti elementi su:
empatija, optimizam i smisao za humor, komunikacijske vještine, fleksibilnost i stil vođenja. Učitelji, ispitanici ankete, procjenjivali su te elemente. Rezultati su pokazali da različite grupe učitelja procjenjuju te elemente različito. Ti rezultati mogu se iskoristiti kao jedno od mnogobrojnih polazišta za daljnje unaprjeđivanje i razvijanje ključnih kompetencija koje bi trebao imati svaki
učitelj u cjelodnevnom školskom sustavu.
Ovaj rad analizira utjecaj stila vođenja na uspješnost na poslu zaposlenika s posebnim potrebama u državi Oyo sa svrhom identificiranja doprinosa stila vođenja na uspješnost na poslu među radnicima s ...posebnim potrebama, ispitujući odnos koji postoji između stila vođenja i uspješnosti na poslu. Podaci su prikupljeni metodom upitnika. Rezultati pokazuju kako postoji značajan doprinos stila vođenja uspješnosti na poslu, a odnos između stila vođenja i uspješnosti na poslu među radnicima s posebnim potrebama ne može se zanemariti. Studija preporučuje kako rukovodstvo mora osigurati razmatranje potreba njihovih zaposlenika pri optimiziranju performansi na različitim radnim mjestima.
U ovom referatu prezentiraju se rezultati istraživanja funkcioniranja managementa u američkim i hrvatskim poduzećima s posebnim osvrtima na sličnosti i razlike u stilovima managementa.
Zaključci i ...spoznaje do kojih smo u ovom radu došli temelje se na anketnom ispitivanju 231 managera iz 25 poduzeća u Hrvatskoj i 77 managera iz 12 poduzeća u SAD-u.
U radu se iznose osnovni podaci o managerima obuhvaćeni ovim istraživanjem, kao što su: njihov spoj, njihova dob, školska sprema koju posjeduju i ražima managementa na kojoj se nalaze, kako bi se težište rada usmjerilo na stilove managementa.
Osim stilova managementa u užem smislu u radu se obrađuju i još neki aspekti koji znatno utječu na stilove managementa. To se, u prvom redu, odnosi na znanja i vještine koji manageri moraju posjedovati, jer o razini znanja i sposobnosti managera u velikoj mjeri ovisi i njihov stil vođenja. Na stil managerskog vođenja utječu i poželjne odnosno nepoželjne osobine managera, a također i njihova sklonost odnosno nesklonost delegiranju poslova, način upravljanja vremenom managera utječe na managerski stil vođenja, ali je ujedno
posljedica odgovarajućeg stila vođenja.
Na temelju ovog istraživanja moguće je zaključiti kako se hrvatski manageri bitno ne razlikuju od svojih američkih kolega.