Motivirani zaposlenici postižu višu radnu uspješnost, a time raste i ukupna uspješnost organizacije te njena konkurentnost na tržištu. Pritom motivacijski sustav organizacije mora biti oblikovan tako ...da zadovolji potrebe i želje većeg broja zaposlenika te usmjeren na podizanje individualne radne uspješnosti stvarajući i nagrađujući poželjne oblike ponašanja. Primjeren i djelotvoran motivacijski sustav uključuje i više različitih oblika nagrađivanja, kao i pravednost pri raspodjeli nagrada zaposlenicima. Motiviranost i zadovoljstvo zaposlenih važni su parametri ocjene primjerenosti sustava motivacije u organizacijama. Svrha ovog rada je utvrditi razinu motivacije i zadovoljstva zaposlenika te prema tome odrediti jesu li u organizacijama potrebne promjene u sustavu motivacije. Ciljevi istraživanja su: utvrditi razinu motiviranosti i zadovoljstva zaposlenika pojedinim faktorima, prikupiti saznanja o zainteresiranosti nadređenih, ali i same organizacije o motiviranosti i zadovoljstvu zaposlenika, istražiti namjere zaposlenih u pogledu promjene radnog mjesta te saznati koliko je motivacijski sustav koji organizacije koriste usklađen sa željama zaposlenika. Istraživanje je provedeno od 18. travnja do 18. svibnja 2015. godine na uzorku od 165 ispitanika korištenjem online anketnog upitnika. Nakon provedene deskriptivne statističke analize moguće je utvrditi srednju razinu motiviranosti i zadovoljstva zaposlenika. Najveći broj ispitanika izdvojio je „sigurnost posla“ kao faktor najviše razine motivacije te „redovitost isplate plaće“ kao element kojim su u najvećoj mjeri zadovoljni u organizacijama u kojima su zaposleni, što odražava dugotrajno nepovoljno gospodarsko okruženje i rast broja nezaposlenih. „Mogućnost za napredovanje“ faktor je čijim su izostankom ispitanici u najvećoj mjeri nezadovoljni.
U članku autori opisuju utjecaj Aristotelove filozofije na razvitak teorije samo–određenja u motivacijskim znanostima te istražuju njezin današnji utjecaj za koji se tvrdi kako ga manjka, pogotovo ...približavajući se praksi. Na kraju se predlažu moguće dobrobiti ponovnoga povezivanja filozofije i organizacijskih znanosti kako za zaposlenike, tako i za organizacije.
Motivacija zaposlenika u organizaciji Dasović, Ivana; Deželić, Sendi; Jurač, Karlo
ET²eR – ekonomija, turizam, telekomunikacije i računarstvo
V, Issue:
3
Paper
Open access
S obzirom da se okruženje ubrzano mijenja i javljaju se brojni izazovi gdje je sve zahtjevnije upravljati zaposlenicima,
uspješni menadžeri će uvijek tražiti načine kako i na koji način motivirati ...zaposlenike. Odnosno, na izazove će gledati
kao prilike za povezivanje sa svojim zaposlenicima. Motivirati zaposlenike znači da ih menadžer treba potaknuti na
akciju kako bi uložili dodatan trud u posao. Jasno je da je postizanje motivacije kod zaposlenika jedna od najvažnijih,
ali i najizazovnijih menadžerskih zadaća. Kako bi menadžer uspio motivirati zaposlenike, treba prije svega poznavati
njihove potrebe. Pošto su potrebe promjenjive, menadžer treba stalno tragati za načinima kako motivirati djelatnike.
Organizacija će uspješno razvijati svoje poslovanje i biti konkurentna na tržištu, ukoliko su njeni zaposlenici motivirani.
Cilj je rada ispitati intrinzične i ekstrinzične oblike motivacije koji potiču zaposlenike na radnu uspješnost u njihovom
poslu. U svrhu dobivanja sekundarnih podataka, napravljeno je tzv. istraživanje za stolom gdje je analizirana relevantna
znanstvena te stručna literatura iz područja menadžmenta, upravljanja ljudskim potencijalima i organizacijske
psihologije. Temeljem dobivenih rezultata, sekundarnog istraživanja, dati će se preporuke vodstvu organizacije za
izgradnju kvalitetnog sustava motivacije koji potiče zaposlenike na radnu uspješnost te im u konačnici, donosi
zadovoljstvo i angažiranost na poslu. Doprinos rada ogleda se u isticanju važnosti kontinuiranog poboljšavanja
motivacijskog sustava u organizaciji jer se jedino tako mogu privući i zadržati najkvalitetniji zaposlenici. Prema tome,
poduzeća se trebaju mijenjati i graditi onu organizacijsku kulturu u kojoj će zaposlenici biti zadovoljni, angažirani i
uspješni u ostvarivanju ciljeva organizacije.
Autor opisuje glavne postavke motivacije i korijene same riječi motivacija. S psiho-pedagoškog gledišta motivaciju se općenito promatra kao silu koja nekoga, izvana ili iznutra, pokreće na ...djelovanje. U članku se ukratko prikazuje razvoj motivacije i njezin utjecaj na razvoj ljudske osobnosti u odnosu na učenje, odgoj, kao i posebice na vjerski odgoj. U tu su svrhu prikazane i neke prihvaćene teorije motivacije, koje se međusobno nadopunjuju, iako nijedna od njih ne može do kraja obrazložiti uspjeh ili neuspjeh motivacije. Pritom se postavlja središnje pitanje: Kako motivi određuju ciljeve motivacije? Unutar svakog motivacijskog ciklusa mogu se razlikovati međusobno povezane podfaze: motiv, instrumentalno ponašanje i cilj. Te osobine motivacije posebno dolaze do izražaja u učenju, kod kojega posebnu pažnju valja obratiti na vanjske i unutarnje utjecaje.
Ovim radom prikazuje se upravljanje ljudskim potencijalima kroz motivaciju na temelju praktičnih primjera tvrtke i organizacija u privatnom i državnom vlasništvu. Prikazane su teorije motivacije: ...Maslowljeva teorija motivacije, Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije, MacGregorova teorija X i teorija Y, McClellandova motivacijska teorija, te teorija pravednosti J. Stacyja Adamsa i suvremeno shvaćanje strategije motivacije. Metodologija korištena za izradu ovog rada je različita, te obuhvaća metodu analize i sinteze, metodu deskripcije, metodu intervjua, metodu apstrakcije i konkretizacije i metodu promatranja.
Teoretičari, psiholozi i istraživači značajnu pozornost usmjerili su prema istraživanju značenja, utjecaja i otkrivanja dimenzija motivacije na društvene fenomene. U pedesetim godinama prošlog ...stoljeća intenzivno su se izučavali koncepti motivacije. Proveden je velik broj studija koje analiziraju motivacijske faktore i upravo one rezultirale su mnogobrojnim teorijama motivacije za čije se podjele u literaturi pronalaze različiti pristupi. Istraživanjima motivacije ispituje se kako stajališta utječu na ponašanje pojedinaca, čime su pojedinci potaknuti na određena ponašanja i kako upravljati tim ponašanjem. Svrha ovoga rada je istraživanje motivacije za postignućem i prediktivne sposobnosti motivacije za postignuće kao mjernog konstrukta u izučavanju karijernog odabira, odnosno namjera za samozapošljavanjem mlađih dobnih skupina. Karijera samozaposlene sobe jedno je od mogućih rješenja i za nezaposlene mlade osobe, posebice ako je ono rezultat realizacije poslovne prilike. Za promicanje samozapošljavanja važno je utvrditi jesu li osobe radije spremne pokrenuti vlastiti posao, nego zaposliti se u privatnim ili državnim poduzećima. S ciljem ispitivanja namjera mlađih dobnih skupina koje se nalaze pred samim završetkom formalnog obrazovanja provedeno je istraživanje na studentima diplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Osijeku (n=428). Rezultati regresijske analize pokazuju statistički značajnu povezanost ( = 0,254, p < 0,001) konstrukta motivacije za postignućem i namjera za sapomozapošljavanjem.