V prvi vrsti na levi sedi Leopoldina Pfeifer (por. Savodnik), mama Herberta Savodnika, publicista in prevajalca ter nekdanjega novinarja pri Celjskem tedniku in Delu. (Foto: A. Perissich). Triletna ...Trgovska nadaljevalna šola je imela prostore v poslopju osnovne šole na Gregorčičevi ulici. Pouk, ki je obsegal splošne trgovske predmete, je bil deloma ob nedeljah dopoldne, deloma ob delavnikih eno ali dve uri popoldne, kasneje dopoldne, vendar so se morali učenci vračati v trgovino. Šola se je večinoma vzdrževala s šolninami, ki so jih plačevali trgovci za svoje vajence. Vir: Zgodovina Celja in okolice, Del. 2/ Ignac Orožen. – V Celju , 1974, str. 481-482
U radu se analiziraju odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojima se (kod ugovora koje poduzetnici sklapaju međusobno te s osobama javnog prava na strani dužnika) ...ograničava stranačka autonomija glede ugovaranja rokova ispunjenja novčanih obveza te kojima se sankcionira nepoštivanje navedenih rokova, a sve kako bi se ustanovilo je li navedeni Zakon, nakon višestrukih izmjena i dopuna, napokon usklađen s Direktivom 2011/07/EU o suzbijanju zakasnjelih plaćanja u trgovačkim transakcijama. Poseban naglasak u radu je stavljen na zatezne kamate, budući da su od 30. lipnja 2013. godine uređene i ZOO-om i ZFPiPN-om, što predstavlja važnu novinu.
Vinko Ambrožič je imel na naslovu Gorenja vas 2 registrirano trgovino od l. 1909, od l. 1919 pa tudi gostilno in krčmo. Vir: Od obrti do podjetništva: zbornik ob 30-letnici Območne obrtne zbornice ...Logatec. Logatec: Območna obrtna zbornica, 2006. Str. 100.
Dereanijeva hiša, še danes stoji nasproti slaščičarne Zvezda na Prešernovi ulici v Celju, v šestdesetih letih 19. stoletja je bil njen lastnik trgovec Franc Kapus, je 16. februarja 1862 potekala ...slovesnost ob ustanovitvi “celjske čitavnice”.
Popis Dubrovčana koji su se nalazili izvan svoga grada, nastao 1817. godine, kao rezultat dojavnoga sustava, najbolje oslikava tadašnje stanje. Najpoduzetniji je dio dubrovačkih trgovaca, ...brodovlasnika i kapetana potražio nove centre, a u isto vrijeme najobrazovaniji intelektualci napustili su Grad, ostvarivajući svoje karijere
po europskim dvorovima i učilištima. Više nije postojao državni aparat Dubrovačke Republike kojemu su bili potrebni diplomati, znalci stranih jezika, jer je Dubrovnik postao običnim gradom jedne od najzaostalijih pokrajina Habsburškoga Carstva.
Generacija perspektivnih ljudi u najboljim godinama zauvijek je napustila Dubrovnik, otvarajući proces iseljavanja ekonomski najteže pogođenom trgovačkom i pomorskom sloju dubrovačkoga društva. Od vlastele i svećenstva Grad su napustili samo oni koji se iz svojih političkih uvjerenja nisu mogli pomiriti ni s francuskom, a niti s austrijskom okupacijom.
U arhivu Rimske inkvizicije, koji je od 1998. dostupan za povijesna istraživanja, nalaze se i vrela o vremenu osmanske vlasti u Ugarskoj. Među njima je izvješće don Vincenza di Agustina, kapelana ...dubrovačkih trgovaca u Budimu, o teškoćama u pastoralnom radu u Budimu i okolici. Ovaj rad nudi pregled djelatnosti dubrovačkih trgovaca u Budimu i jurisdikcije dubrovačkog nadbiskupa nad trgovačkim naseobinama na Balkanu. Don Vincenzo je tipični predstavnik dubrovačkog klera koji je djelovao na Balkanu: poslije župničke službe postao je kapelan u Budimu i Sofiji. Njegovo izvješće govori o svakodnevnim prilikama u srednjoj Europi pod osmanskom vlašću, koje su nedovoljno poznate iz drugih vrela.
Autorica sveobuhvatno prikazuje društvenu i kulturnu ulogu trgovaca u srednjovjekovnom Zadru. Razmatra se staleška pripadnost trgovaca i njihova politička uloga, gospodarska podloga njihova ...društvenog statusa te njihov obiteljski život, doprinos kulturnom životu i razvoju Zadra i izričaji pobožnosti.
U posljednjem desetljeću znanstvenu i širu javnost sve više zanima ekološka poljoprivreda. To je novi sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoje maksimalno iskoristiti potencijali ...gospodarstava uz zadovoljavanje društvenih i gospodarskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. Uz kratak osvrt na razvoj ekološke poljoprivrede, ovaj rad donosi i objedinjeni pregled razvoja tržišta ekoloških prehrambenih proizvoda, kao i osvrt na kanale distribucije ekoloških prehrambenih proizvoda u pojedinim zemljama. U drugom dijelu rada opisano je istraživanje kategorije ekoloških prehrambenih proizvoda provedeno na uzorku vodećih trgovaca hranom u Republici Hrvatskoj. Temeljem primijenjene metodologije utvrđeno je da se u Hrvatskoj ekološki prehrambeni proizvodi prodaju u supermarketima i hipermarketima. U ponudi vodećih trgovaca hranom, s obzirom na zemlju podrijetla, dominiraju uvozni ekološki prehrambeni proizvodi. Rezultati istraživanja pokazali su porast obujma prodaje i prihoda od prodaje ekoloških prehrambenih proizvoda u 2008. godini u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč ograničenjima provedenog istraživanja (prije svega malom uzorku), ovo istraživanje prvo je takve vrste u Republici Hrvatskoj i stoga predstavlja podlogu za daljnja istraživanja kategorije ekoloških prehrambenih proizvoda i dublju analizu tog tržišta.
