Na temeljih firme Schneider-Verovšek je bila leta 1949 ustanovljena predhodnica Metalke – Trgovsko podjetje Železnina Ljubljana. Leta 1956 je sledilo preimenovanje v Metalko. Podjetje se je ukvarjalo ...s trženjem tehnične železnine na debelo in drobno. Poslopje na Ajdovščini je bilo zgrajeno leta 1963. Uporabili so inovativno fasado iz aluminija. Arhitekt Edo Mihevc se je pri načrtovanju zgledoval po stolpnici Seagram v New Yorku. Stolpnica je umaknjena od glavne ceste, ploščad pred njo deluje kot predprostor in hkrati tržni prostor ob cesti.
Rad ima za cilj stvoriti model i predvidjeti volatilnost dionica kojima se trgovalo na burzi u Karachiju prije i za vrijeme nedavne financijske krize koristeći GARCH, EGARCH i GJR-GARCH modele. ...Zaključujemo da je volatilnost zarade na burzi obilježena klasteringom te pokazuje asimetrije. Rezultati ukazuju na sposobnost EGARCH(1,1) modela da predviđa za oba perioda potvrđujući korisnost GARCH grupe modela za tržišta u nastajanju u vrijeme krize. Ima dokaza sintetički stvorenog indeksa na bazi volumena trgovine koji hvata volatilnost strukture tržišta, kao i onog baziranog na tržišnoj kapitalizaciji što ima važne implikacije za investitore.
Ob Zdraviliškem domu je konec 19. stoletja topliški trgovec in gostilničar Ignac Sitar zgradil hišo, v kateri je odprl gostilno in trgovino. V hiši je uredil trinajst sob za goste z enaindvajsetimi ...posteljami. Izdeloval je tudi sodavico. Hišo so leta 1976 podrli. Razglednico je založil Ig. Sitar, Toplice. Odposlana je bila konec 19. ali v začetku 20. stoletja.
Razglednico sestavljajo štiri manjše sličice, ki prikazujejo trgovino Brilej, farno cerkev sv. Pavla, Sv. Trojico, cerkev sv. Lenarta v središču Vrhnike.
Ovaj rad je detaljna empirijska studija učinaka stvaranja i skretanja trgovine koji proizlaze iz dvaju regionalnih trgovinskih sporazuma Hrvatske, Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini ...(CEFTA) i Europske unije (EU), omogućujući tako temelje za buduće rasprave o trgovinskim politikama u pogledu koristi i nedostataka regionalnih trgovinskih sporazuma. Trgovinski tokovi sa 180 zemalja vanjskotrgovinskih partnera analizirani su za razdoblje od 2000. do 2016. godine za uvoz, izvoz i ukupne trgovinske tokove. Korištenjem među-državne panel regresijske analize i korištenjem gravitacijskog modela međunarodne trgovine, procijenjeni su združeni OLS, model fiksnih i random efekata, kao i robusniji Tobit i PPML modeli procjene. Model random efekata pokazao je pozitivne učinke integracije Hrvatske i CEFTA-e uočljive u učinku stvaranja trgovine za uvoz, izvozu i ukupne trgovinske tokove. Integracija Hrvatske u EU nije pokazala značajan utjecaj na stvaranje trgovine u uvozu, izvozu niti u ukupnim trgovinskim tokovima, ali postoji utjecaj preusmjeravanja trgovine u slučaju uvoza i ukupnih trgovinskih tokova. U modelu Tobita CEFTA je pokazala efekt stvaranja trgovine u uvozu, izvozu i ukupnim trgovinskim tokovima i skretanje trgovine u uvozu i ukupnim trgovinskim tokovima uslijed članstva u EU. Konačno, pomoću robusnog PPML-a procjenitelja, studija je utvrdila: (1) članstvo u CEFTA-i stvorilo je trgovinu u uvozu, izvozu i ukupnim trgovinskim tokovima, i (2) članstvo u EU-u imalo je efekt skretanja u uvozu, izvozu i stvaranje trgovine u ukupnim trgovinskim tokovima.
Ideja zaštite domaćega gospodarstva od inozemne konkurencije na tlu Europe javlja već u antičkoj Grčkoj, paralelno s razvojem vanjske trgovine, i otada ostaje njezin pratitelj. Vodeće gospodarske ...sile najčešće su, u početnoj fazi razvoja, pribjegavale protekcionističkim mjerama da bi zaštitile mladu domaću industriju od inozemne konkurencije. Kasnije bi redovito počinjale zagovarati slobodu vanjske trgovine, odbacujući protekcionizam, kako bi dodatno proširile sferu svojega gospodarskog i političkog utjecaja. U razdobljima gospodarske krize protekcionizam se javlja kao navodno spasonosno rješenje za domaću proizvodnju i zaposlenost. Međutim, na kraju se redovito pokazalo da dodatno produljuje i produbljuje krizu, smanjujući ukupan volumen domaće proizvodnje, zaposlenosti i međunarodne trgovine. Danas u Europi ipak prevladava svijest da su problemi globalni, a rješenja na nacionalnoj razini nisu više adekvatna, već ih treba tražiti u okviru zajedničkog tržišta i ekonomske politike jer problemi i rješenja nisu na istoj razini. Zbog veličine, otvorenosti i strukture gospodarstva, kao i obveza koje proizlaze iz članstva u CEFTA-i i WTO-u, te procesa pristupanja EU-u, Hrvatska se ne može u većoj mjeri koristiti klasičnim instrumentarijem protekcionizma. Ipak, postoji mogućnost primjene ograničenog, sofisticiranog protekcionizma koji je prisutan i u EU-u.
Cilj je ovoga rada analizirati sličnosti i razlike u strukturi međunarodne trgovine hrvatskih županija. Analiza je provedena primjenom k-means klaster metode. Kao ulazne varijable korišteni su ...pokazatelji strukture međunarodne trgovine, dok su županije Republike Hrvatske korištene kao objekti analize. Usporedba strukture međunarodne trgovine je provedena izračunom matrice Euklidskih udaljenosti među županijama. Strukturu izvoza i uvoza Hrvatske obilježava izražena koncentracija, pri čemu Grad Zagreb ima najveći udio. Rezultati analize pokazuju postojanje značajnih razlika u strukturi međunarodne trgovine među hrvatskim županijama. Dobiveni klasteri najviše se razlikuju u usporedbi s klasterom 6, u kojemu je grupirana Ličko-senjska županija. Uspoređujući županije može se ustvrditi da najveće razlike postoje između kontinentalnih i primorskih županija. Najveće sličnosti pokazuju Požeško slavonska i Brodsko-posavska županija, zatim Zagrebačka i Bjelovarsko-bilogorska županija, te Karlovačka i Koprivničko-križevačka županija.
S obzirom da se stupanj međusobne trgovine, stupanj pokretljivosti radne snage, povezanost ekonomskih šokova i sl. smatraju čimbenicima uspješnosti integriranja u monetarnu uniju, u radu se analizira ...trgovinska povezanost Hrvatske s Europskom unijom. Što više zemlja trguje s partnericama iz unije, to je vjerojatnije da koristi učlanjenja nadmaše troškove. 2005. godine Hrvatska je preko 60% svoje trgovine obavljala sa zemljama članicama Europske unije.
U radu je konstruiran i gravitacijski model trgovine Hrvatske s članicama EU25. Prvo je rađena analiza izvoza Hrvatske u zemlje EU25 i potvrđene su početne pretpostavke da rast broja stanovnika djeluje pozitivno na trgovinu, a veća udaljenost među zemljama negativno. Kod analize uvoza iz ovih zemalja u Hrvatsku, sve varijable su se pokazale statistički značajnim prediktorima: i BDP per capita i stanovništvo i udaljenost.
PDF
