Što su kompetencije? Brojne su definicije kompetencija, ali nijedna nije dovoljno jednostavna, a ujedno kompleksna. Autor u ovome radu iznosi jednostavnu, ali neospornu definiciju: kompetencija je ...sposobnost na djelu. Uz to nudi model „Dvadeset osam kompetencija za 21. stoljeće” i konstatira kako je nevjerojatno da današnje školstvo podržava samo jednu od dvadeset osam kompetencija, a to je pamćenje, odabir informacija koje je nužno zapamtiti. To je po Bloomovoj taksonomiji na najnižoj razini kognitivnog funkcioniranja ličnosti. U radu je dana i kritika modela „Osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje” Europskog parlamenta. Uz vlastiti model „Dvadeset osam kompetencija za 21. stoljeće” autor daje futurologijsku projekciju kognitivnih (evolucijski self-menadžment), emocionalnih (emocionalni self-menadžment), socijalnih (simedonijske kompetencije) i radno-akcijske kompetencije (humano-strojne kompetencije). Radi se o novom pogledu na kompetencije koji će budućnost bezrezervno potvrditi ili opovrgnuti. U učećoj civilizaciji 21 stoljeća znati učiti lako i sa zadovoljstvom predstavlja ključ slobode pojedinca. Čitava Europa i svijet zagovara cjeloživotno učenje (Life-long learning), a nemoguće je da neko uči cijelog života ako prethodno nije naučio učiti i ako nije zavolio učenje. Dakle, preskočena su prva dva koraka, a želimo ostvariti treći – to je isto kao graditi krov, a nemati temelj i zidove kuće.
Autori su istražili pojavu i djelovanje školskih knjižnica u Hrvatskoj u drugoj
polovini XIX. stoljeća. Utemeljenje školskih knjižnica vezano je uz osiguranje potrebnih i
nužnih preduvjeta: državnog ...organiziranog školstva, pojave tiska i nakladništva, osnivanje
stručnih udruga, izdavanje pedagogijske literature i pedagogijske periodike.
Unutar školskih knjižnica moguće je razlikovati knjižnice za učitelje i knjižnice za
učenike. Knjižnice za učitelje bile su u funkciji osiguravanja uvjeta za produžno obrazovanje
učitelja kao i prosvjećivanje puka na školskom području.
Učeničke knjižnice poticale su čitalačku kulturu učenika, uvodile učenike u
samostalne oblike učenja. Učeničke knjižnice trebale su djelovati na ukupni učenički razvoj:
spoznajni, moralni, estetski i doživljajni.
U tadašnjim knjižnicama nema stručnih knjižničara, no i pored toga postepeno se
stvara jedinstvena metodologija klasificiranja, katalogiziranja i posuđivanja knjiga.
Školske knjižnice imale su vrlo značajnu odgojno-obrazovnu ulogu i široke
mogućnosti na području svestranog odgoja i obrazovanja.
