Zanimanje za ocenjevanje znanja se je v zadnjih desetletjih povečalo, tako na področju terciarnega izobraževanja kot na področju tujih jezikov stroke. V teoretičnem delu smo osvetlili razloge za ta ...premik in opozorili na ključne teme, ki zanimajo raziskovalce na omenjenem področju. Z raziskavo smo opravili posnetek stanja pri ocenjevanju znanja tujega jezika stroke na visokošolskih ustanovah v Sloveniji. Rezultati potrjujejo osrednjo vlogo učitelja tujega jezika stroke pri vseh opravilih, ki zadevajo ocenjevanje znanja: odločanje o načinih, priprava testov in podelitev ocene. Praksa ocenjevanja znanja kaže na to, da učitelji v ocenjevanje znanja pozorno vključujejo teme, ki so relevantne za stroko, katere jezik predavajo, v izvedbenem delu pa sledijo trendom v pedagoški stroki, kar se odraža v uporabi različnih oblik ocenjevanja. Kljub temu, da se jim zdi primerno, da sami odločajo o ocenjevanju znanja, pa si želijo več sodelovanja in izmenjave izkušenj s kolegi.
Da bi razred bio podržavajuća zajednica u procesu učenja, ona zahtijeva kvalitetnu suradnju učitelja i pomoćnika u nastavi. Brojna istraživanja ukazuju na pozitivne učinke suradnje učitelja i ...pomoćnika u nastavi unutar redovnog sustava odgoja i obrazovanja. Posebice se naglašava da oni učitelji koji unutar razreda imaju podršku pomoćnika u nastavi osjećaju veće zadovoljstvo u svakodnevnom radu za razliku od onih kod kojih takav oblik podrške izostaje. U predstavljenom se istraživanju na temelju istraživačkih pitanja nastoji dobiti uvid u percepciju učitelja i
pomoćnika o načinima njihove suradnje. Također, želi se doznati koji čimbenici doprinose kvaliteti suradnje. Provedeno je istraživanje obuhvatilo učitelje razredne i predmetne nastave (N=40) te pomoćnike u nastavi (N=29) iz sedam osnovnih škola na području Republike Hrvatske. Podaci su prikupljeni fokus grupnim intervjuima te analizirani i obrađeni metodom kvalitativne analize podataka. Rezultati upućuju na specifična područja suradnje učitelja i pomoćnika u nastavi. S obzirom na to da su pomoćnici ti koji najviše vremena provode u neposrednom radu
s učenikom, učitelji u njima vide suradnika koji dobro poznaje učenika,
njegove sposobnosti i karakteristike. Stoga,na temelju provedenog istraživanja možemo zaključiti kako pomoćnik u nastavi ima neizostavnu ulogu u edukacijskom uključivanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
For the class to be a supportive community in the learning process, it requires a high level of co-operation between teachers and teaching assistants. It is particularly emphasized that those teachers who are supported by teaching assistants feel greater satisfaction in everyday work than those in whom such support is lacking. The presented research is based on research questions seeking to gain insight into the perception of teachers and teaching assistants on the ways of their cooperation as well as which factors contribute to the quality of cooperation. The conducted research included classroom and subject teachers (N = 40) and teaching assistants (N = 29) from 7 elementary schools in Croatia. The data was collected by focus group interviews and
analyzed and processed by qualitative data analysis. The results point to specific areas of cooperation between teachers and teaching assistants. Since the teaching assistants are the ones who spend the most time in direct work with the student, the teachers see them as an associate who knows the pupil well, his abilities and characteristics. Therefore, we can conclude that the teaching assistant has an indispensable role in inclusion of students with special educational needs.
Damit die Klasse zu einer unterstützenden Gemeinschaft im Lernprozess wird, ist es wichtig, dass eine gute Zusammenarbeit im Unterricht zwischen Lehrern und Unterrichtshelfern besteht. Es wird besonders betont, dass jene Lehrer, die eine Unterstützung vom Unterrichtshelfer im Unterricht bekommen eine größere Lust bei der alltäglichen Arbeit verspüren im Unterschied zu denjenigen Lehrern, die eine solche Unterstützung nicht bekommen. In der dargestellten Untersuchung versucht
man durch Untersuchungsfragen eine Einsicht in die Perzeption des Lehrers und Unterrichtshelfers zu gewinnen, was die Art und Weise ihrer Zusammenarbeit betrifft. Ebenfalls möchte man erfahren, welche Faktoren zu einer guten Zusammenarbeit beitragen. Die durchgeführte Untersuchung
erfasste Grundschullehrer (1.-4. Klasse) und Lehrer, die ein bestimmtes
Fach unterrichten (N-40) sowie Unterrichtshelfer (N=29) aus 7 Grundschulen in Kroatien. Die Daten wurden mithilfe von Fokusgruppeninterviews erhoben, analysiert und mittels qualitativer Datenanalyse bearbeitet. Die Ergebnisse weisen auf spezifische Gebiete der Zusammenarbiet zwischen Lehrern und Unterrichtshelfern hin. Da die Unterrichtshelfer die meiste Zeit in unmittelbarer Zusammenarbeit mit den Schülern verbringen, sehen die Lehrer in ihnen Mitarbeiter, die die Schüler, ihre Fähigkeiten und ihr Wesen kennen. Nach dieser Untersuchung
können wir schlussfolgern, dass der Unterrichtshelfer eine sehr wichtige Rolle bei der Einbeziehung von Schülern mit besonderen Erziehungs- und Bildungsbedürfnissendes spielt.
The document The Cape Town Commitment: A Confession of Faith and a Call to Action document is one of the significant documents of evangelical Christianity that briefly addresses many important ...topics. One of such topics is discipleship. This article traces the theme of discipleship in the document and offers a theological reflection on the content and form of discipleship for contemporary evangelical Christianity. After introductory remarks and first part where the topic of discipleship in the document is addressed, in continuation, the article offers a theological reflection on the topic of discipleship. Hence, the second part discusses content and form of discipleship, while the third part explains the importance of discipleship arguing that discipleship (Matthew 28) is the channel through which God realizes the return of the original creational blessing that was promised to Abraham in Genesis 12. In the conclusion it is pointed out that if we want to take seriously the topic of discipleship from The Cape Town Commitment, the following is needed: a) to understand that discipleship is not after-school or extracurricular activity but a channel through which God wants to spread his redemptive blessing to all nations; b) in our local churches and academic institutions we need to return teaching by example, because various church or educational activities are part of the discipleship, but they are not a supplement for teaching by example; c) to redeem the term „Christian“ in a way that this term is only used for those who are „disciples.“
Identitet učitelja inoga jezika nedovoljno je istražen koncept na području Republike Hrvatske. Stoga se u ovome radu navedeni koncept ponajprije teorijski razmatra, a potom se prikazuju rezultati ...istraživanja profesionalnog identiteta učitelja francuskoga jezika u RH. U istraživačkome dijelu rada razmatramo mijenjaju li učitelji francuskog jezika svoj profesionalni identitet ili ne mijenjaju, a ako mijenjaju, u kojoj je to mjeri i koji su razlozi tomu. Rezultati su pokazali kako učitelji svoj učiteljski identitet najčešće mijenjaju sudjelujući na lokalnim stručnim usavršavanjima, a najmanje sudjelovanjem u organiziranim e-tečajevima. Glavnim razlogom za sudjelovanje u aktivnostima stručnoga usavršavanja pokazao se njihov unutarnji poticaj, dok su se glavnim razlogom za nesudjelovanjem pokazali financijski čimbenici. Dulje radno iskustvo, članstvo u Hrvatskoj udruzi profesora francuskoga jezika i obvezni status jezika pokazali su se faktorima koji statistički značajno pozitivno utječu na osjećaj pripadnosti zajednici učitelja francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
The identity of foreign language teachers is an under-researched concept in Croatia. This paper thus focuses on this concept foremost from a theoretical position, followed by a description of the results of research into the professional identity of French teachers in Croatia. The research considers whether French teachers change their professional identity or not, and if they do, to which extent and for what reasons. The results show that teachers most often change their teaching identity by participating in local professional training courses, and least often by participating in organised e-courses. The main reason for participating in professional training activities proved to be internal motivation, while the main reason for not participating proved to be financial factors. A longer work history, membership in the Croatian Association of French Language Teachers, and status as a compulsory language proved to be statistically significant factors influencing feelings of belonging to the community of French teachers in Croatia.
Školska kultura je jedan od indikatora kvalitete i organizacijske djelotvornosti škole, a obuhvaća vrijednosti, norme, uvjerenja, rituale i tradicije škole. Kvaliteta školske kulture utječe na ...kvalitetu cjelokupnog načina življenja u školi. Cilj rada je prikazati rezultate autorici dostupnih empirijskih istraživanja u Hrvatskoj i svijetu s područja kulture škole. Analizom literature sažeti su zaključci znanstvenih radova koji utvrđuju povezanost školske kulture i nekih čimbenika odgojno-obrazovnog rada u školi: obrazovnih postignuća učenika, pojave nasilja u školama i devijantnog ponašanja učenika, dobrobiti za učitelje, međuljudskih odnosa u školi i uloge ravnatelja. S obzirom da je školska kultura pokretač pozitivnih promjena unutar institucije i ima značajan utjecaj na sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa, osnovna svrha ovog rada je razmatranje školske kulture kao važnog čimbenika u postizanju kvalitete cjelokupnog života i rada u školi. Prikazom rezultata istraživanja može se zaključiti kako je tek manji broj istraživanja školske kulture proveden u Hrvatskoj, stoga je potrebno sustavno istraživati kulture hrvatskih škola i poticati pozitivne promjene školske kulture.
U kulturi ustanove koja se transformira, u organizaciji koja uči i istražuje, kurikulum se neprekidno provjerava, dopunjuje i mijenja u odgojnoj i obrazovnoj praksi. Javni i skriveni kurikulum ...korespondira s kvalitetom uvjeta (fizičkog i socijalnog) okruženja za življenje, učenje i odgoj. U strukturu javnog kurikuluma ugrađene su poruke preko cilja, vrijednosti, sadržaja i očekivanih ishoda te teže omogućiti odrastanje kompetentne i samopouzdane osobe, zdrave u tjelesnom, psihičkom i duhovnom smislu. Socijalna organizacija i ponašajni obrasci učitelja posljedično utječu na sudionike (učenike) socijalne interakcije u nastavi, a pretpostavljaju dominantni kulturni model, šire i skriveni kurikulum društva. Skriveni kurikulum objedinjuje javno neprepoznate, nepriznate i nepredviđene vrijednosti, znanja i stavove koje učenici preoblikuju u ponašajne životne obrasce. U interakciji s učiteljima različitih vrijednosnih orijentacija mogu biti skrivena nepisana pravila, podrazumijevana znanja na sve ono što se od učenika očekuje na neformalnoj i implicitnoj razini, a koje je „teško“ istraživati i analizirati u kulturi škole. U nastavi kao složenom procesu, skrivene poruke utječu na interakciju, kreativnost, kritičko mišljenje, motivaciju, uspjeh, druženje, samopoštovanje, povjerenje… Skriveni se kurikulum odražava svakodnevnim ponašanjem učitelja, učenika i ostalih odraslih, gdje učenici u različitim socijalnim interakcijama dobivaju poruke za cijeli život, a one posljedično utječu na kvalitetu školskog života.
Teachers’ readiness to accept students with disabilities is crucial for successful inclusion. Previous studies found that teachers in pre-schools and schools are more involved in the inclusion ...process when they report positive attitudes toward children with disabilities. The aims of the present study were (i) to determine attitudes of preschool educators and primary school teachers towards the inclusion of children and students with hearing impairments in regular educational institutions; (ii) to find out correlations of these attitudes with age, years of service, and self-assessed competence in the education of children with difficulties; (iii) to find out differences in these attitudes in relation to knowledge of legislation, type of workplace (preschool teacher/primary school teacher) and statements regarding the education of children and pupils with special needs. In total, there were 203 respondents from the city of Rijeka, of whom 102 (50.2%) were pre-school teachers and 101 (49.8%) were primary school teachers. The questionnaire measured teacher’s attitudes to educational inclusion of pupils with hearing impairments. Factor analysis determined the construct validity and reliability of four dimensions of a scale designed to measure attitudes toward inclusion of children/pupils with hearing impairments, while the hypotheses were tested using descriptive, correlational and differential nonparametric analyses. Pre-school teachers and primary school teachers reported positive attitudes toward the need for an educational rehabilitator in order to ensure successful inclusion of children and students with hearing impairments, toward the benefits of socialisation of children and students with hearing impairments and toward the usefulness of professional services for inclusion of children and students with hearing impairments. Respondents reported negative attitudes toward special schooling for children and students with hearing impairments. Respondents’ attitudes were not related to their age, years of service or familiarity with legislation, but they were related to previous formal education about children and pupils with special needs. Preschool teachers showed more positive attitudes than primary school teachers. Results point to the need for more extensive training of teachers and educators during their initial education about the inclusion of children and students with hearing impairments in the educational process. Results also show the need for professional support for teachers.
Desiderius Erasmus considered that the education of children has to start at an early age. To get a better understanding of Erasmus’ theories about the education, this paper analyses the use of his ...term eruditio, but also the use of terms such as ratio, usus and philosophia. The aim is to point out the interesting link between the contemporary understanding of critical thinking and Erasmus’ concept of eruditio. Furthermore, for a better understanding of his perception of education (but also of the connection of his theory with contemporary theories of critical thinking), we analyse Erasmus’ description of characteristics of a good teacher. Here mentioned description of a good teacher, in some aspects, link Erasmus with contemporary theorists (and practitioners) such as John Dewey and Oscar Brenifier. As early training and practice for the development of a proper inference, Erasmus suggests fables, language exercises and proverbs, which is similar to what contemporary theorists and practitioners of critical thinking and philosophy with children do.
Novi kurikul iz 2019. godine za niže razrede osnovne škole u Hrvatskoj među preporučene književne tekstove za nastavu uvodi i poslovice. U radu se polazi od teorijskog određenja poslovica i utvrđuje ...prisustvo istih u učenju i poučavanju u prošlim vremenima čime se pokazuje opravdanost prisutnosti poslovica u nastavi danas. Analiza udžbenika na izabranom uzorku daje pregled položaja poslovica u nastavi koje se pojavljuju kao popratni metodički materijal uz književne i jezične sadržaje nastave. U radu je provedeno istraživanje komunikacije učenika s poslovicama kao zgusnutom i sažetom formom te se utvrđuje postojanje recepcijskih zapreka.
Vrijeme epidemije učiteljima je donijelo online nastavu koja je postala sastavni dio obrazovnoga i nastavnoga procesa. Ovakav je oblik nastave zatekao nespremne učitelje, učenike i roditelje. Nije ...postojao metodički priručnik za kojim se moglo posegnuti u hitnom slučaju. Od učitelja se očekivalo da preko noći ovladaju novim oblikom poučavanja. Da bismo istražili stavove učenika i učitelja u Osnovnoj školi Rovišće o tome kako su se nosili s izazovima online nastave, proveli smo anketu u kojoj je sudjelovalo 80 % učenika i 63 % učitelja.
PDF
