Tema ljubavi se kroz povijest nalazi u mnogim pedagoškim konceptima gdje su je detaljno istraživali razni pedagoški teoretičari i praktičari, a mnogi su je također uključili u svoje odgojno-obrazovne ...koncepte. Važna je s gledišta djeteta i njegove uključenosti u sam odgojno-obrazovni proces, a za pravilno uvođenje ljubavi u sam proces potreban je empatičan i stručno osposobljen učitelj i odgajatelj. Pregledom brojnih znanstvenih i stručnih radova autorice su istražile uključenost teme ljubavi i utvrdile da se ona pojavljuje u brojnim pedagoškim konceptima. Ti su koncepti detaljno predstavljeni, kritički su vrednovani te stručno analizirani i uspoređeni. Autorice su također utvrdile da je za uvođenje teme ljubavi presudna uloga učitelja i odgajatelja i njihov primjer kojeg učenici i djeca slijede.
U radu se, na temelju analize dostupnih biografskih podataka o Petru Bogdešiću i njegove suradnje s nacionalnim institucijama na prikupljanju etnografskih i folklorističkih zapisa te njegova ...sudjelovanja u kulturnim i društvenim događanjima u mjestima u kojima je službovao kao učitelj od 1882. godine do umirovljenja 1924. godine (Dragovci, Brod na Savi, Krapina), nastoji osvijetliti činjenica da su učitelji kao prosvjetni djelatnici angažirano sudjelovali u procesu oblikovanja i jačanja nacionalnog identiteta. Taj se angažman iskazao u bilježenju materijalne, nematerijalne i duhovne kulture hrvatskoga sela na temelju naputaka te u suradnji s urednicima izdanja u kojima se prikupljena građa objavljivala. Biografski podatci o Petru Bogdešiću kao učitelju i angažiranom prosvjetnom i kulturnom djelatniku rekonstruirani su na temelju istraživanja dostupnih izvora, a njegov etnografski i folkloristički rad na temelju komparativne analize dvaju rukopisa koji se čuvaju u arhivu Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Budućnost pojedinca i društva u globalnom svijetu ogleda se u ustroju i kvaliteti
današnje škole, sustavu odgoja i obrazovanja te izobrazbe učitelja. Interkulturalizam
se potiče odgojem i ...obrazovanjem u školi kao socijalnoj zajednici koja prihvaća
različitost kao vrijednost. Cilj interkulturalnoga obrazovanja je razvoj interkulturalne
osjetljivosti te stjecanje znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za djelovanje u
multikulturalnom društvu. Uključivanje interkulturalnoga obrazovanja u školski
kurikul implicira odgovornost svih, najviše učitelja jer neposredno sudjeluju u
odgojno-obrazovnom procesu. Interkulturalna kompetencija učitelja odnosi se
na ostvarivanje interakcija koje potiču uzajamno učenje s kulturalno drukčijim
učenicima. U radu se analiziraju pojedine važeći dokumenti zakonske legislative i
sveučilišni programi hrvatskih učiteljskih studija s motrišta interkulturalizma. Cilj
istraživanja je uvid u relevantni zakonski okvir i utvrđivanje interkulturalnih sadržaja
u hrvatskim studijskim programima za školskoga učitelja. Komparativnom analizom
studijskih programa za školskoga učitelja (u Osijeku, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru
i Puli) evidentno je da interkulturalnih sadržaja ima, no oni se razlikuju po broju i
vrsti. Pretpostavka uspješnoga interkulturalnog odgoja i obrazovanja jest kvalitetno
inicijalno obrazovanje učitelja.
Cilj ovog rada je prikazati status apersonalnih, odnosno personalnih medija u waldorfskoj školi, razloge nekorištenja (multi)medijem u nastavi, načine usvajanja nastavnih sadržaja bez apersonalnih ...medija te kritički se osvrnuti na prednosti i nedostatke (ne)korištenja određenim medijima u waldorfskoj školi. Waldorfski pedagozi kao glavne kritike medijima ističu slabu uključenost osjetila te oštećenje cjelokupne senzoričke integracije prilikom njihova koriš¬tenja, a čime se onemogućuje zdrav razvoj tijela, duše i duha djeteta. Stoga se prednost daje autentičnoj, izvornoj stvarnosti, te uključivanju svih djetetovih osjetila u proces učenja. Waldorfski učitelj predstavlja glavni medij kojim se prenosi nastavni sadržaj te je njegov zadatak da svojim komunikacijskim vješ¬tinama probudi u učenicima zanimanje za nastavni sadržaj. U nižim razredima waldorfske škole udžbenici se ne koriste, već učenici sami izrađuju nastavni materijal – tzv. bilježnice za epohu. Umjesto auditivnih medija učenici skupno i pojedinačno pjevaju, sviraju i muziciraju. Učenici susreću računalo tek u vi¬šim razredima, između 12. i 14. godine, kada je najvećim dijelom završen pro¬ces razvijanja osjetilnog opažanja, a tijelo, duša i osobnost učenika toliko ra¬zvijeni da se mediji procjenjuju manje opasnim za njih, te se kod učenika poči¬nje razvijati vlastiti sustav vrijednosti i sposobnost prosuđivanja.
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati odnos između profesionalne učinkovitosti i profesionalnoga angažmana učitelja putem profesionalne motivacije kao faktora medijacije. Na osnovi podataka ...sakupljenih od 426 osnovnoškolskih učitelja u Turskoj, u ovom istraživanju korišten je pristup strukturiranoga modeliranja i bootstrap metoda za testiranje modela. Rezultati su pokazali da je profesionalna učinkovitost učitelja značajan pozitivan prediktor profesionalnoga angažmana i da profesionalna motivacija u potpunosti djeluje kao posrednik između profesionalne učinkovitosti i profesionalnoga angažmana. Profesionalna učinkovitost imala je indirektan učinak na profesionalni angažman putem profesionalne motivacije. Rezultati ovoga istraživanja također pokazuju da su i profesionalna učinkovitost i profesionalna motivacija nužni za poboljšanje načina rada učitelja kroz njihov profesionalni angažman. Čimbenici koji mogu pozitivno utjecati na profesionalni angažman učitelja obuhvaćaju promociju povećanja efikasnosti učitelja koju potiče školska uprava, njezino djelovanje na bazi jednakosti i poštenja s ciljem povećavanja profesionalne motivacije učitelja, usmjeravanje i podršku za učitelje u njihovim profesionalnim nastojanjima te razvijanje osjećaja pripadnosti školi kod učitelja.
U dokumentima „Škole za život“ piše da se međupredmetne teme odnose na općeljudske vrijednosti i kompetencije za život u 21. stoljeću i da su svakodnevno prisutne u odgojno-obrazovnom radu cjelokupne ...obrazovne vertikale. Prvi je cilj ovog rada saznati mišljenja učitelja osnovnih i nastavnika srednjih škola o kurikulima međupredmetnih tema, njihovoj provedbi i procjeni potrebne potpore. Da se realizacija ne bi svela na puku formalnost bilježenja poveznica za propisani kurikul uz pojedini nastavni predmet, rezultati pokazuju da je učiteljima i nastavnicima neophodna potpora, kako u sadržajnom i motivacijskom smislu, tako i u samoj provedbi.
Ulogu takve potpore mogu odigrati ciljane autorske priče koje se mogu koristiti pripovijedanjem tradicionalnim i digitalnim načinom. Drugi je cilj istražiti iskustva djece osnovnoškolske dobi u vezi s pripovijedanjem ciljanih priča u okviru provođenja međupredmetnih tema. Rezultati pokazuju da učenici rado slušaju priče uz koje se identificiraju s vršnjacima iz priče, analiziraju probleme i anticipiraju rješenja. Treći je cilj istražiti važnosti potpore učiteljima putem pripovijedanja kao metode ostvarivanja odgojno-obrazovnih očekivanja u međupredmetnim temama te njihove procjene prednosti digitalnog pripovijedanja u odnosu na tradicionalno pripovijedanje.
Rezultati pokazuju da je takva potpora značajna uz navedene prednosti pripovijedanja ciljanih priča u oba oblika (npr. prilagodba specifičnostima pojedinog razrednog odjela, uzrastu učenika) uz naglasak da digitalno pripovijedanje ima prednost jer se može koristiti višekratno, bez fizičkog prisustva pripovjedača, skupno u školi i individualno kod kuće.
Pedagoška etika posebno je tematsko područje ili disciplina unutar pedagogije. Ona predstavlja filozofsko utemeljenje pedagogije, ali i normativnu stranu filozofije odgoja. Pridržavanje moralnih ...načela prijeka je potreba u vršenju svakog zvanja, ta¬ko da svaka struka ima svoju deontologiju. Učiteljeva deontologija ukazuje na prava i dužnosti koje treba ispunjavati kao moralnoj obvezi učitelja, u ostvarivanju među¬ljudskih odnosa između učitelja i učenika.
U radu se unutar književnoteorijskog i pedagoškog okvira istražuju
stavovi učitelja o jezično-umjetničkom stvaralaštvu učenika, i to u
području izvannastavnih aktivnosti. Kako bi se stvorila ...teorijska i
metodološka podloga za eksperimentalno istraživanje, u uvodnom
dijelu rada razjašnjavaju se pojam i uloga stvaralaštva u
suvremenom društvu, te važnost odgojno-obrazovnih aspekata u
razvoju kreativnoga pojedinca. U eksperimentalnom dijelu
provedeno je anketno istraživanje stavova učitelja kojim je bilo
obuhvaćeno 54 ispitanika, učitelja-voditelja izvannastavnih jezičnoumjetničkih
aktivnosti u osnovnim školama na području Istarske
županije. Na taj je način dobiven hotimičan uzorak, koji, dakako,
prema prirodi samoga geografskoga područja istraživanja nije velik,
ali omogućuje izvođenje određenih zaključaka. Pošlo se od
pretpostavke da upravo o stavu učitelja zavisi kako će se odvijati
njegov voditeljski rad. Iskustva učitelja – voditelja su uglavnom
pozitivna te su zadovoljni uvjetima rada, a kao motiv navode
osobne interese i ljubav prema određenoj aktivnosti. No, ispitanici
ističu da im treba ponuditi dodatne oblike edukacije i
permanentnog usavršavanja. Svakako, valja (i dalje) poboljšavati i
unaprjeđivati materijalne i prostorne uvjete rada kao temeljne
vanjske i društvene poticaje i unutarnju snagu da se ustraje u toj
napornoj djelatnosti.
Odnos učitelj – učenik Posavec, Leona; Vlah, Nataša
Napredak (Zagreb, Croatia),
01/2019, Volume:
160, Issue:
1-2
Journal Article
Open access
U suvremenim odgojno-obrazovnim sredinama educiraju se učenici s različitim razvojnim i odgojno-obrazovnim potrebama, pa odnos učitelj – učenik postaje jedan od središnjih pojmova u kvalitetnoj ...školi. Svrha je rada prikazati i objasniti rizične i protektivne čimbenike u odnosu učitelj – učenik u skladu s nalazima provedenih istraživanja iz teorije privrženosti, interpersonalnih odnosa i teorijskog koncepta školske kulture. Rizični čimbenici u odnosu učitelj – učenik jesu: nesigurna privrženost, negativni tip odnosa u vidu ljutnje, žaljenja, straha, negativna školska kultura, pesimističan učitelj, negativni emocionalni stavovi, dok su protektivni čimbenici: sigurna privrženost, pozitivni interpersonalni odnos u vidu strpljivosti, tolerancije, razumijevanja i prihvaćanja učenika, optimističan, pravedan, kreativan, odgovoran učitelj pun povjerenja, empatije i pozitivnih emocionalnih stavova, pozitivna i inkluzivna kultura škole. Od učitelja se očekuje da stvara pozitivne, humane, brižne odnose sa svim učenicima, a posebno s učenicima koji imaju teškoće u stvaranju odnosa. Takvi se učitelji mogu prepoznati u školama gdje prevladava pozitivna, inkluzivna kultura kolegijalnosti, međusobne povezanosti i prihvaćanja. Ovaj je rad nastao u okviru projekta UNIRI potpore uniri-drustv-18-98 1233 "Stručnost učitelja u Hrvatskoj za edukacijsko uključivanje učenika s teškoćama u ponašanju".
Živimo u društvu koje od pojedinca traži aktivnu suradnju u svim događanjima i izazovima. U skladu s tim, odgojno‐obrazovne ustanove trebaju odgovarati na potrebe društva, potičući pritom aktivnost ...svakog pojedinca. Budući da aktivno učenje potiče razvijanje znanja, vještina i sposobnosti (kompetencija), time ono predstavlja uspješan put prema kvalitetnom odgoju i obrazovanju. U radu se na temelju teorijskih spoznaja nastoji pokazati vrijednost i funkcija aktivnog učenja u kontekstu odgoja i obrazovanja. Također se navodi pregled i analiza relevantnih istraživanja koja su se bavila aktivnim učenjem u Republici Hrvatskoj, krenuvši od predškolskog i osnovnoškolskog pa sve do srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Očekuje se da će rad imati pozitivne znanstvene, pedagoške, praktične i stručne efekte u poticanju učestalije provedbe aktivnog učenja, a sve u svrhu stvaranja kvalitetnog odgoja i obrazovanja.
PDF
