U radu prikazani su pozadina, začetak i povod
za utemeljenje Međunarodne željezničke unije
pod krilaticom jedinstva, solidarnosti i univerzalnosti.
Objašnjeni su struktura upravljanja,
način ...funkcioniranja i postignuća na globalnoj
razini. Obrađeni su aktualni dokumenti u kojima
je razrađena vizija budućnosti te definiran smjer
razvoja u kontekstu globalnih inovacija, a prema
tome i promjena s kojima će se uskoro suočiti
društvo i prometni sustav. Proslava stote obljetnice
UIC-a poslužila je kao ključno događanje na
kojemu je uz osvrt na bogato djelovanje u prošlosti
i velike zasluge predstavljena nova vizija
rada za željeznice koje trebaju biti predvodnik
mobilnosti u budućnosti. Čvrsto su definirana
načela rada s usmjerenjem na ekologiju, intermodalnost
i visoku kvalitetu usluga.
U ovome se radu otvaraju nove perspektive u istraživanju slovenske nematerijalne narodne kulture u europskome kontekstu, usmjeravajući se na tradiciju pjesme i, usporedno, na književnost. Zasnovan na ...suvremenim folklornim i književnim studijama, rad nastoji prikazati novu kulturnu dinamiku u slovenskoj narodnoj kulturi u svjetlu različitih koncepata i teorijskih diskursa, kao što su univerzalnost i arhetipovi (Jung, von Franz), zajedničko kulturno pamćenje (Halbwachs), kultura i globalizacija (Beck), autentičnost (Bendix), identitet (Honko) i intertekstualnost (Kristeva) te ih povezati sa zajedničkim europskim folklornim i književnim
tradicijama, kao i pronaći nove načine smještanja slovenskog folklora u europski kontekst. U procesu mijenjanja i spajanja kultura recepcije se različitih kultura, pa tako i slovenske, očekivano razlikuju. Povrh toga, različita je i dinamika promjena; s jedne se strane folklor i književnost kanoniziraju, a s druge mijenjaju, iznova proizvode pa i instrumentaliziraju. Europsko je nasljeđe mozaik nacionalnih identiteta koji su još uvijek vrlo jaki i nezavisni jedni
od drugih, no posjeduju sveopće zajedničke prenosive obrasce, koji u pjesmama prije svega uključuju oblik i sadržaj. Spajaju ih prije svega osobitosti etničkih skupina te istodobno i novi načini kulturne mijene narodnih elemenata sličnih većini europskih naroda.
Mlada hrvatska država sukladno Zakonu o porezu na dohodak opredjeljuje se za germanski tip poreza na dohodak sintetičko sistemske naravi. Financijski učinak ovog poreskog davanja u Hrvatskoj je dosta ...skroman i kreće se u rasponu od 11-14%, dok se u anglosaksonskim zemljama ono kreće u rasponu od 30-45%. Porezna osnovica hrvatskog poreza je nestručno odmjerena, ne uključuje u sebi gotovo nijedan fundirani element, tako da je ona dosta nepotpuna - krnja, pa je nepravičnost, nejednakost i asocijalnost osnovna slabost našeg poreza na dohodak.
Međureligijski dijalog jest nužnost bez obzira što ga većina u BiH smatra nemogućim i nepotrebnim. Njegovo utemeljenje počiva na antropološkoj dimenziji: čovjek izgrađuje svoju subjektivnost, svoj ...identitet - kao pojedinac i osoba - u supostojanju s drugima i različitima. Za medureligijski dijalog tolerancija i pluralizam nisu cilj nego sredstvo i okvir u kojem se poštuje sloboda drugoga, njegova vjera i nastoji oko međusobnog upoznavanja, zajedništva i općeg dobra. U složenom kontekstu bosanskohercegovačkog društva, određena ratnim posljedicama, postkomunističkim mentalitetom, »sukobom civilizacija« i globalizacijom, urgentnim se pokazuju sve četiri klasične razine dijaloga: dijalog života, dijalog djela, dijalog teologa i dijalog iz religioznog iskustva. No, za ostvarenje međureligijskog dijaloga na tim razinama, postoje tri nužne pretpostavke - tri odgovornosti. Prva je odgovornost pred Bogom ili samokritičnost iz vjere. Druga je odgovornost za drugoga ili univerzalnost patnje. Treća je odgovornost za opće dobro ili univerzalnost ljudskih prava. Međureligijski dijalog je sastavnica ispovijesti i svjedočenja vlastite vjere.
U ovom prilogu autorica se usredotočuje na radiodramske opuse triju hrvatskih spisateljica: Zore Dirnbach (1929.–2019.), Irene Vrkljan (1930.–2021.) i Vesne Krmpotić (1932.–2018.). Njihovo književno ...djelovanje iznimno je važno i za hrvatsku radiofonsku produkciju druge polovine 20. stoljeća. Pojedinačno svaki od tih opusa zavrjeđuje specifičan i podroban pristup i tumačenje, tim više što se njima dosad, kako autorica priloga tvrdi, nije pridavalo dostatno pozornosti. Rečene autorice Dirnbach (Partija šaha), Vrkljan (Pisma za jednu zemljopisnu kartu) te Krmpotić (Kraljičin zdenac) živo su djelovale u domaćem radiodramskom stvaralaštvu od konca pedesetih pa sve do osamdesetih godina prošloga stoljeća – politički, svjetonazorski i kulturološki na području Hrvatske a u okviru onodobne SFRJ – u vrlo dinamičnom i turbulentnom razdoblju. Vrkljan i Krmpotić pripadale su također istaknutoj skupini hrvatskih pisaca vezanih za časopis Krugovi (1952.–1958.). Sve tri autorice u svojim tekstovima i tematski i izražajno povezuju domaći kulturni i povijesni prostor sa sastavnicama stranih kultura te književnostilskih utjecaja (mahom postmodernizma); stoga im tekstovi poprimaju obilježja kozmopolitskog i univerzalnog. Sve tri su u velikoj mjeri utjecale na inozemnu, točnije europsku afirmaciju hrvatske (radio)drame i kulture općenito.
