U povodu izlaska 30. broja časopisa Opuscula archaeologica
raspravlja se o stanju istraživanja provincijalne
arheologije u Hrvatskoj. Raspravlja se o onim
granama provincijalne arheologije o kojima ...su se na
osnovi objavljenih istraživanja mogli prikazati novi
podaci te se uklopiti u dosadašnja saznanja.
Između demografskog i društveno-gospodarskog razvoja postoji izražena uzročno-posljedična povezanost i prožetost. Trendovi u kretanju broja stanovnika, prirodnoj dinamici, migracijama i demografskim ...strukturama iznimno su pouzdan pokazatelj, ali i funkcija dosegnute razine društvenog i ekonomskog napretka na nekom prostoru. Drugim riječima, dinamične i strukturne promjene koje se događaju u demografskoj slici odražavaju se na intenzitet i smjer ukupnoga razvoja i, dakako, vice versa. Stanovništvo grada Koprivnice u posljednjih pola stoljeća razvijalo se pod pretežitim utjecajem modernizacijskih procesa u društvenom i gospodarskom razvoju, napose procesa industrijalizacije, deagrarizacije, deruralizacije i urbanizacije. Navedeni procesi su determinirali najvažnije sastavnice u kretanju i razvoju stanovništva ovoga prostora. Svrha je ovoga priloga ustanoviti veličinu i strukturu demografske bilance u gradu Koprivnici tijekom druge polovice 20. stoljeća. Analiza međuodnosa prirodnog, prostornog i popisnog kretanja stanovništva pokazat će koncentracijski karakter demografskih promjena tijekom promatranog razdoblja.
Članak obrađuje geografski položaj i smještaj Opatije i mogućnosti koje Opatija ima za daljnji razvoj turizma. Detaljnije opisuje tri važna razdoblja turizma i daje procjenu kakav učinak tog turizma ...možemo očekivati u budućnosti na samoj fizionomiji naselja.
U kasnom srednjem vijeku Zagreb, glavni grad Hrvatske spadao je među veće gradove Hrvatsko-Ugarske Kraljevine, no za točno određivanje njegove uloge i utjecaja trebalo se pričekati sve do nedavnih ...dana. Razlog za ovo su bili vrlo napeti sukobi između različitih povijesnih škola, koje su se bavile istraživanjima o tome, koja naselja zapravo mogu dobiti titulu grada u srednjovjekovnoj Ugarskoj.
U radu se analizira odnos spram "kuće za odmor" u modelima
urbanizacije u Hrvatskoj od 1945. do 1990. Spomenuto
razdoblje obilježeno je većim dijelom modelom socijalističke
urbanizacije, a niz ...prostornih procesa i nakon 1990. sačuvao
je kontinuitet. Razdoblje do 1990. analizira se kroz tri
odsječka, a njegova obilježja i danas snažnije određuju zbilju
nego procesi čiji je korijen u samom razdoblju nakon 1990.
To su, u prvom redu: predodžba o "nepotrošivosti"
teritorijalnih, okolišnih i ambijentalnih vrijednosti; graditeljske
prakse neovisne/usporedne prostornoplanskim dokumentima;
strukturna povezanost građenja s propadanjem razvojnih
sposobnosti lokalnih zajednica; "drugi stan" kao poopćeni lik
otpora grubosti industrijalizacije/urbanizacije te uloga "kuće za
odmor" kao specifičan lik turističkoga poduzetništva.
U radu se uspoređuju demografske značajke dvaju slavonsko-srijemskih gradova tijekom razdoblja njihova oblikovanja u urbane cjeline krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Autorica primjenjuje ...komparativni pristup i nastoji utvrditi sličnosti i razlike između Vinkovaca i Vukovara u demografskoj strukturi i oblicima naseljavanja tih dvaju naselja tijekom njihove »početne urbanizacije«. Polazeći od opravdanosti komparacije tih dvaju gradova – prostorna blizina, slične povijesne okolnosti, usporedivi ekohistorijski sustavi u kojima nastaju, kao i njihovi različiti statusi unutar Habsburške Monarhije – autorica njihovom usporedbom uočava velik utjecaj države i apsolutističkih reformi na urbani razvoj u tim pograničnim naseljima hrvatskoga i habsburškog prostora. Osim toga veliku važnost u njihovu urbanom oblikovanju imao je demografski aspekt i uloga migracija te organizirana politika naseljavanja. Potrebe Vinkovaca i Vukovara kao urbanih središta za novim stanovništvom bile su uglavnom pokrivane naseljavanjem stanovništva iz drugih krajeva Monarhije, kao i iz hrvatskih zemalja pod drugim jurisdikcijama te iz drugih zemalja pod osmanskom vlašću. Doseljavanje novoga stanovništva iz različitih krajeva omogućuje oporavak i jačanje tih naselja nakon osmanskoga razdoblja. Unatoč pritjecanju novih demografskih elemenata cijeli prostor Slavonije i Srijema, kao Vinkovci i Vukovar, u usporedbi s drugim dijelovima Monarhije predstavljaju područja slabe naseljenosti. Važnu ulogu u životu tih gradova igrale su najbrojnije etničke odnosno vjerske skupine, katolici i pravoslavni.
Autor u prvom dijelu teorijski situira fenomen slobodnog vremena u
tradicionalnoj predindustrijskoj i seljačkoj sredini industrijske civilizacije pokazujući, kako i u čemu nastaju promjene spram ...tradicionalnog seljačkog života u kojem je dnevno vrijeme cjelovito.
Taj dio raščlambe svjedoči rijetku autorovu upućenost u literaturu i
pojavu što je istražuje, a što se ponajbolje ogleda u analitički utemeljenom razmatranju ritmova rada, obiteljskih obveza, svetkovina i slobodnog vremena ovisno o godišnjem dobu, proizvodnim ciklusima, vremenskim prilikama, raspoloživoj radnoj snazi i vlastitom ritmu rada, koji se uvijek za neku nijansu razlikuje
od ritma rada susjeda i seoske sredine. Radno i slobodno vrijeme su
isprepleteni i tek ekološki čimbenici i biološke potrebe nameću određene granice, jer je proizvodni rad seljaka nedjeljiv od njegovog
cjelokupnog života. Nakon toga autor na zoran i rijetko zanimljiv način izlaže transformaciju prazničnih sadržaja, sezonsku i dnevnu
dokolicu, utjecaj privrednih i kulturnih čimbenika na opseg i sadržaj
tradicionalne dokolice, te institucije tradicionalnog provođenja slobodnog vremena u selu. U dijelu o urbaniziranju slobodnog
vremena u selu temeljem rezultata vlastitog istraživanja društveno-zabavnog života u pedesetak sela autor je osobitu pozornost usmjerio
na promjene s obzirom na stupanj razvijenosti sela (razvijena, srednje razvijena i nerazvijena), spol i dob ispitanika, te socijalnu
heterogenizaciju i heterogenizaciju dokolice u selima Jugoslavije početkom šezdesetih godina 20. stoljeća. Analiza položaja žena, seljaka-radnika, pojave umirovljenika primjer je autorove socijalne
osjetljivosti i potvrda pozicije angažiranog intelektualca-znanstvenika.
Gačac je česta gnjezdarica u nizinskoj Hrvatskoj gdje nastanjuje poljoprivredna i urbana područja. Cilj ovog rada bio je odrediti trend populacije gačaca u gradu Zagrebu te vrste stabla na kojima se ...gnijezde. Podaci korišteni u analizi prikupljeni su od 2017. do 2023. godine metodom građanske znanosti. Volonteri su u istraživanom razdoblju posjećivali kolonije pri čemu su bilježili broj gnjezdećih parova, vrste stabla na kojima se gnijezda nalaze te ostale važne napomene. U razdoblju od 2017. do 2023. na području grada Zagreba zabilježeno je 20 kolonija te se broj gnijezdećih parova ukupno povećao za 49,7 %. Najveći ukupan broj gnijezdećih parova zabilježen je 2022. i 2023. godine s 1172 i 1168 gnijezdećih parova. Gnijezda su se nalazila na 35 različitih vrsta stabla, a najčešće na platani Platanus x acerifolia. U okolici kolonija zabilježen je velik udio travnjačkih površina koje su značajne za prehranu gačaca. Zabilježeno je 18 pokušaja uklanjanja gnijezda ili rezanja grana sa stabla na kojima se nalaze kolonije s ciljem smanjenja broja gačaca. Ti pokušaji nisu imali velik utjecaj na promjenu broja gačaca na području grada Zagrebu.
Crna udovica – pojavnost i suzbijanje Landeka, Nediljko; Plenković, Jasminka
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
09/2003, Volume:
54, Issue:
1
Paper
Open access
Crna udovica ili crna baba (Latrodektus mactans tredecimguttatus), maleni pauk koji u mnogim zemljama svijeta izaziva strah i sije paniku među pučanstvom, zadnjih godina (1995.-2002.) ponovo se ...masovno pojavljuje u našem primorju.
U radu se iznose opisi ujeda crne udovice (latrodektizma) kroz povijest, njezina biološka svojstva, vlastita zapažanja o pojavnosti crne udovice na području Istre i Dalmacije kao i praktična iskustva u njezinom suzbijanju. Preustrojem polja žitarica na nove kulture (mahunarke, lubenice, dinje) opaženo je prisustvo ovog pauka na "novim" staništima. Također je zabilježena njegova pojavnost uz stambene objekte i okućnice. Zahvaljujući zdravstvenom prosvjećivanju i lakom prepoznavanju crne udovice u staništima, učestalost latrodektizma je relativno mala.
