Search results

愛知県医師会勤務医部会は，県下340病院に対して，2007年1月∼12月を対象期間として，2008年2月25日∼3月31日の間において，暴言・暴力を中心とするアンケート調査を実施した。回収率は54.1%（184病院）であった。結果は，過去1年間に患者（患者の家族を含む）の側からの暴言・暴力およびセクシャルハラスメント（セクハラ）を経験した病院は72.8%であった。暴言の頻度は，「頻繁に」が，看護師は46.2%，事務職員は31.8%，医師は18.3%であった。暴力については「まれに」が，看護師は53.2%，医師は38.0%，事務職員は36.7%であった。セクハラについては「まれに」が，看護師は54.2%，事務職員は28.4%，医師は18.2%であった。暴言・暴力の対応策について，被害者をケアする体制を「すでに実施」していると回答した病院は，病床数300床以上の病院で32.7%，300床未満の病院が6.3%であり，両者の間に有意な差がみられた（p<.01）。

This chapter describes the main topics of the book and provides background on the literature of vituperation and early modern scandals. Verbal violence can appeal to readers in printed books. The ... offensive or satirical views that it spawns allows readers to inhabit different worlds that at times disturb or exceed the actual religious and political order of early modern France. This book examines how critical engagement or polemics is made to appeal to readers on a broader scale and to organize, imagine, and project communities of readers. more

We saw in Chapter 2 that the jolly Parisians who proffer their curses “for the sake of laughter” (par rys) after having been drenched in urine in Rabelais’s Gargantua are analogous to a public who ... read and enjoy satire without taking offense. (This is Rabelais’s vision of his readership.) Rabelais fabricates a moral allegory about the streets of Paris, with its mixed populations and its sprawling mobs, for a more limited and self-possessed public of readers. The tale draws a distinction between Parisians who laugh off the injury and the crowd of parrhesiastes, the riotous rabble (“so prone to riot”) more

Namjera je ovog rada pokazati u kojoj mjeri još uvijek aktualno oblikovanje, diseminacija i recepcija pisanih svjedočenja pripadnika nepartizanskih vojski nakon Drugoga svjetskog rata, te hrvatskih ... političkih zatvorenika iz socijalističkoga razdoblja, ukazuje na politizaciju društvene memorije s obzirom na recentne društveno-političke vrijednosti. S jedne strane, samorazumijevanjem i poentiranjem osobnih iskaza o iskustvu torture, poniženja i političkog diskriminiranja upravlja logika alternacije, koja je za Bergera i Luckmanna radikalna reinterpretacija prošlog životopisa s obzirom na trenutna uvjerenja i retrojekciju u prošlost sadašnjih interpretativnih shema. S druge strane, suočavanje s pitanjem uzroka i prirode rata u Hrvatskoj (1991.- -1995.) nagnalo je pojedince da svojom životnom pričom podrže dominantnu političku tezu o kontinuitetu nasilja totalitarnoga tipa u socijalističkoj Jugoslaviji, koje započinje masovnim odmazdama vojnih zarobljenika nakon završetka rata 1945., odlikuje rad službi za zaštitu državnoga poretka, te metode primjenjivane u specijalnim zatvorima za političke zatvorenike. Kao primarno područje folklorističkog i sociolingvističkog interesa izdvaja se problem prisilnog pisanja kompromitirajućeg životopisa kao omiljene psihološke metode nasilne dezintegracije identiteta i kontinuiteta osobnog života primjenjivane u zatvorima za političke protivnike bivšega režima te njihova učestalost kao sredstva torture nad ratnim zarobljenicima, vojnicima i civilima u srpskim logorima i zatvorima tijekom Domovinskoga rata. more