Nomos georgikos, za koji se smatra da je donesen u doba Justinijana II. krajem VII. ili
početkom VIII. stoljeća, sadrži puno normi feudalnog prava iako je, kako se smatra, ujedno
i usporio ...feudalizaciju tadašnjega bizantskog društva. Zvali su ga (opravdano ili ne) “slavenskim
zakonom” jer je u dobroj mjeri sadržavao duh i bit običajnih prava slavenskih plemena
u okvirima Bizantskoga Carstva. Regulira uglavnom agrarne odnose i život na selu. Ovaj
zakon, istina, ne sadrži odredbe vezane direktno za zdravstvenu kulturu. No onaj njegov dio
koji se odnosi na sustav kazni omogućuje sagledavanje zdravstvene kulture s tog aspekta.
Zakon upravo vrvi onim vrstama kazni koje se na razne načine i u različitim oblicima javljaju
kao napad na integritet tijela (tjelesne kazne) ili na ljudski život u cjelini (smrtna kazna).
Kazna oduzimanja ljudskog života javljala se u dvije forme: kao spaljivanje i kao razapinjanje
(samo za robove). No uz to, zakon poznaje široku lepezu napada na integritet ljudskog tijela
(u obliku kazni) i to kako slijedi:
Tjelesne kazne
- Osljepljivanje (za tri delikta)
- Odsijecanje ruke (za šest delikata)
- Odsijecanje jezika (za jedan delikt)
- Žigosanje (u jednom slučaju)
- Šibanja - sa 12 udaraca (za jedan delikt)
- sa 30 udaraca (u dva slučaja)
- sa 100 udaraca (u tri slučaja)
- bez ograničenja broja udaraca (u dva slučaja).
Kazne šibanja (bez obzira na broj udaraca) imale su i svoju drugu oštricu koja se javljala u
obliku trajnog obilježavanja kažnjenoga kao nepoštenog čovjeka, zadajući mu time i trajne
psihičke patnje.
U cilju kvalitetnije diferencijacije pristupnika na razredbenom postupku Visoke učiteljske škole u Puli, za studij razredne nastave i predškolskog odgoja, za tjelesno i zdravstveno odgojno–obrazovno ...područje, konstruirani su testovi motoričkih znanja. Temeljeni su na sadržajima plana i programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture za mlađu školsku dob, a karakteriziraju ih prirodni oblici kretanja, tj. biotička motorička znanja, uz test osnovnih struktura košarkaške igre i test s elementima ritmičke gimnastike, realiziranih na poligonu umjetnih prepreka.
Opredjeljujući se za studij predškolskog odgoja i razredne nastave, za očekivati je da buduće učiteljice i odgajateljice imaju određenu količinu motoričkih informacija. Također pretpostavljamo da su ti određeni (zadani) prirodni oblici kretanja, usvojeni i na primjerenoj razini. Oni su značajni i zanimljivi u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture za studente, jer bi takva i slična biotička motorička znanja, po planu i programu nastave u predškolskoj ustanovi i osnovnoj školi one trebale realizirati kao sadržaje svog budućeg posla.
Kvalitetno i zadovoljavajuće izvedene zadane strukture gibanja, osim početne slike o pristupniku, pretpostavka su uspješnije nadgradnje i složenijih struktura kretanja. Sedam testova konstruiranih posebno za tu namjenu (razredbeni postupak), s detaljno opisanim kriterijem ocjenjivanja, procjenjivalo je pet profesora tjelesne i zdravstvene kulture. Dobiveni rezultati pokazali su dobre metrijske karakteristike konstruiranih testova te kao takovi doprinose cjelovitijoj diferencijaciji pristupnika na razredbenom postupku.
Uvodno se ističe da je zdravstvena kultura integralni dio opće kulture
sa speciifičnim načinom međuljudske komunikacije, što omogućava spoznaju i doživljaj vlastitog zdravlja uključujući i dentalno ...zdravlje. Uočilo se da je osnovnoškolsko doba najpovoljnije za formiranje navika, jer škola može osigurati potrebna ponavljanja koje uvjetuju njihovo trajno usvajanje. Istraživanje je obuhvatilo reprezentativni uzorak od 1.010 učenika riječke djece lll-VIII razreda osnovne škole. Anketom su dobiveni sljedeći rezultati: a) na pitanje: od koje bolesti posebno strahuješ? na listi od 12 bolesti rak je na prvom mjestu sa 55,92%, a bolesti zuba na sedmom mjestu sa 9,76% pozitivnih odgovora, b) <na pitanje: od koje bolesti najviše strahuješ? od ponuđenih četiri bolesti, zubobolja ima treće mjesto sa 13,12% pozitivnih odgovora, c) da bismo procijenili saznanje o higijenskoj navici četkanja zuba, na pitanje zašto moramo prati zube? od osam mogućih odgovora na prvom mjestu (68,93% ispitanika) je odgovorilo: da zubi ostanu zdravi i da ne dobiju zubobolju, d) na pitanje: koliko često pereš zube? od pet mogućnosti najviše odgovora
(ili 47,23% bilo je dva puta dnevno: ujutro i navečer. U zaključku se navodi da zdravstveni odgoj treba započeti u ranoj životnoj dobi radi usvajanja higijenskih navika i kombinirati ga s ostalim preventivnim mjerama.
Svrha ovog rada bila je da se utvrdi hijerarhijska vrijednost sadržaja nastave tjelesne i zdravstvene kulture u prva četiri razreda osnovne škole. Procjenu su izvršili eksperti na skalama Lickertova ...tipa, a dobiveni rezultati pokazuju da svaki pojedini sadržaj ima različit značaj kako u pretvorbi važnijih antropoloških obilježja, tako i u rješavanju utilitarnih potreba, što su dragocjene spoznaje za egzaktnije definiranje ciljeva i programiranje procesa vježbanja.
Za učinkovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, nužno je u procesu planiranja i programiranja respektirati stavove studenata prema ovom predmetu i ponuđenim programskim sadržajima. ...Prepoznavanje studentskih stavova je i osnovni cilj ovoga rada. U tu svrhu oblikovana su dva upitnika kojima je anketirano 613 studenata prove i druge godine Ekonomskoga fakulteta u Osijeku u akademskoj 1995./96. godini
Prvi upitnik (U1) učinjen je s ciljem da se studenti opredijele za ponuđene programske sadržaje. To je ujedno i način za formiranje nastavnih odjela. Drugi upitnik (U2) učinjen je s namjerom da se utvrdi odnos studenata prema predmetu, njegovoj korisnosti tijekom studiranja, da se utvrdi zadovoljstvo fondom sati i načinom rada. Studenti su bili u prilici dati svoje prijedloge i sugestije. Dobivene informacije obrađene su na način da su izračunate distribucije frekvencija i postoci. Rezultati U1- upitnika pokazuju da se većina studenata opredijelila za fitnes. Analiza U2- upitnika ukazuje na pozitivan stav studenata prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi te korisnosti nastave tijekom studiranja. Studenti bi bili zadovoljni sa 2-3 sata nastave tjedno izvan redovne satnice. Nisu potpuno zadovoljni načinom provođenja nastave, stoga predlažu da se poboljšaju materijalni uvjeti rada, a osobito da se smanji broj studenata u odjelima i ponudi vise programskih sadržaja u jednoj godini. Studentice žele vise programa aerobike u kombinaciji s fitnesom.
