NUK - logo
E-resources
Full text
Peer reviewed Open access
  • Neki aspekti teorija spozna...
    Miličić, Zvonko

    Filozofska istraživanja, 12/2023, Volume: 43, Issue: 4
    Journal Article, Web Resource

    U svojem prilogu autor u okviru filozofske sistematike Bonifaca Badrova, dugogodišnjega profesora filozofije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, nastoji najprije osvijetliti njegovo skolastičko-neoskolastičko razumijevanje istine kao adaequatio intellectus et rei koje mu služi kao nît vodilja za njegovo koncipiranje »filozofije znanosti«, s posebnim osvrtom na njegovo razumijevanje tijeka »tvorbe pojmova«. Pritom se pokazuje kako se pojmovi tvore putem definicija kao opisi značenja. Time pojam gubi svoju usidrenost u neposrednoj ljudskoj egzistenciji, tj. on se ne razumije kao rezultat odnosa između complicatio i explicatio (N. Kuzanski) ni kao tijek čovjekova zadobivanja sebe u vlastitoj egzistenciji (H.-G. Gadamer), zbog čega pitanje o smislu gubi u konačnici svako značenje ne samo za čovjekovu egzistenciju nego i za »smisao« spoznajnoga i znanstvenoga postupanja uopće. In seinem Beitrag versucht der Verfasser, im Rahmen der philosophischen Systematik Bonifac Badrovs, des langjährigen Philosophie-Professors an der Franziskanische Theologischen Fakultät in Sarajevo, sein scholastisch-neuscholastisches Wahrheitsverständnis als adaequatio intellectus et rei, das ihm als der Leitfaden für seine Konzeption „Wissenschaftsphilosophie“, mit besonderer Berücksichtigung seiner Auffassung der „Begriffsbildung“. Dabei wird den Vorgang der Begriffsbildung durch die Definitionen als Bedeutungsbeschreibungen geschildert. Dadurch verliert der Begriff seine Verankerung in der unimittelbaren menschlichen Existenz, d.h. er wird weder als das Ergebnis des complicatio und explicatio Verhältnisses (N. Cusanus) noch als der Vollzug der Selbstgewinnung des Menschen in eigener Existenz verstanden (H.-G. Gadamer), weshalb die Frage nach dem „Sinn“ letztes Ende jede Bedeutung nicht nur für die Existenz des Menschen, sondern für den „Sinn“ des Erkenntnis- und Wissenschaftsverfahrens verliert.