Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, općenito, ima važan značaj pri čemu biljna proizvodnja čini više od 50% ukupne poljoprivredne bruto proizvodnje. Najveću ulogu imaju žitarice i uljarice čija proizvodnja dominira u Panonskoj regiji s naglaskom na njen istočni dio. Cilj ovog rada je prikazati zasijane površine, ostvarenu proizvodnju i vanjskotrgovinsku razmjenu kukuruza, pšenice, ječma, soje, suncokreta i uljane repice tijekom petnaestogodišnjeg razdoblja (2003. - 2017.) u Hrvatskoj. Od ukupnih obradivih površina u analiziranom razdoblju žitarice (kukuruz, pšenica i ječam) zauzimaju oko 60% obradivih površina, a uljarice (soja, suncokret i uljana repica) oko 13%. Analizom podataka utvrđen je trend smanjenja površina pod žitaricama, naročito kukuruza, dok su uljarice pokazale trend rasta pri čemu su površine soje i uljane repice u zadnje tri godine gotovo udvostručene. Pristupanje Republike Hrvatske jedinstvenom tržištu Europske unije pozitivno je utjecalo na povećanje neto izvoza žitarica i uljarica. Prosječni volumen neto izvoza žitarica i uljarica za pet godina članstva u EU se više nego utrostručio u odnosu na prosjek predpristupnog perioda promatranog od 2003. do 2013. godine. Domaće cijene žitarica i uljarica prate trendove cijena na jedinstvenom tržištu uz stabilan razvoj nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.