U historiografiji komunističke Jugoslavije problematika djelovanja civilnih i vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH) na području današnje Bosne i Hercegovine tijekom Drugog svjetskog rata bila je djelomično istražena jer se ta tema nije mogla slobodno znanstveno istraživati niti se o njoj moglo slobodno pisati. U spomenutom razdoblju naglasak je bio na istraživanju partizanskog pokreta, dok je drugim sudionicima rata davana znatno manja pozornost. Oni koji su o toj temi pisali, malu ili gotovo nikakvu pozornost pridavali su sagledavanju okolnosti u kojima su utemeljena i djelovala tijela civilne i vojne vlasti NDH u Bosni i Hercegovini pa tako i na području bihaćko cazinskog kraja. Historiografskih istraživanja o glavnim značajkama civilnih i vojnih tijela vlasti NDH u Velikoj župi Krbava i Psat sa sjedištem u Bihaću nema. U radu je, na temelju izvornog arhivskog gradiva, prikazan Ustroj i djelovanje civilnih i vojnih tijela vlasti NDH u Velikoj župi Krbava i Psat sa sjedištem u Bihaću u razdoblju 1941.–1942. godine. Naime, nakon što je utemeljena 16. lipnja 1941. na području župe ustrojena su tijela općinskih, kotarskih i župskih tijela vlasti NDH, dok se ustroj vojne vlasti ogledao kroz uspostavu i djelovanje domobranskih i ustaških postrojbi te oružništva.