U radu se razmatraju mogući načini postupanja s opasnim punoljetnim počiniteljima kaznenih djela nakon punog izvršenja kazne zatvora, odnosno mjera koje se u svijetu izvršavaju prema tim počiniteljima, temeljem procjene visokog rizika ponovnoga počinjenja teškoga kaznenog djela i nanošenja ozbiljne štete budućim žrtvama. Radi se o vrlo kontroverznoj temi koja izaziva mnoge rasprave, a koja u Hrvatskoj postaje aktualnom uvođenjem sigurnosne mjere zaštitnog nadzora nakon punog izvršenja kazne zatvora. Cilj je rada upozoriti na nužnost jasne i učinkovite nacionalne zakonske regulative vezane uz tu mjeru te na potrebu primjene i izvršavanja u skladu s europskim preporukama i suvremenim spoznajama. U radu su analizirane europske preporuke, neka inozemna iskustva, izazovi i dileme povezani s tim mjerama te specifični izazovi povezani s procjenom rizika i upravljanjem rizikom. Uz kritičku analizu aktualnih izazova i dilema u hrvatskom kontekstu, zaključno se nude specifične preporuke za hrvatski kaznenopravni sustav i praksu.