Svrha: Željela se ispitati učinkovitost atmosferskoga plazmenog mlaza (APM) kao izvora svjetlosti čiji učinak može brže razlagati vodikov peroksid u gelovima za izbjeljivanje i tako potaknuti brže i bolje izbjeljivanje. Materijali i metode: U zeleni čaj je osam sati bilo uronjeno 25 pastila hidroksilapatita. Nakon toga su osušene i podijeljene u pet skupina s po pet pastila. Uzorci su posebno tretirani gelovima za izbjeljivanje s 30-postotnim i 40-postotnim vodikovim peroksidom te u kombinaciji s atmosferskom plazmom. Tijekom procesa izbjeljivanja analizirana je optička emisijska spektroskopija i temperatura s pomoću pirometra. Boja pastila bila je određena RGB kolorimetrom. Za mjerenje pH vrijednosti korišteno je prije i poslije tretmana dodatnih 10 pastila kojima je pH izmjeren kontaktnim pH-metrom. Rezultati: Analizom promjene boja na pastilama prije i poslije tretmana, pokazano je da APM u kombinaciji s gelovima za izbjeljivanje poboljšava izbjeljivanje 32, odnosno 15 posto. Postupak izbjeljivanja s pomoću APM-a imao je bolji učinak u šest puta kraćem vremenu u odnosu prema tretmanu koji je predložio proizvođač. Optičkom emisijskom spektroskopijom dokazana je kemijska aktivnost plazme. Nakon tretmana APM-om, pH vrijednosti gela za izbjeljivanje pale su na 50 do 75 posto početnih vrijednosti, a temperatura na površini tretiranog uzorka porasla je s 8 na 10˚C u odnosu prema početnim vrijednostima. Zaključak: Uporaba atmosferskoga plazmenog mlaza u kombinaciji s gelovima za izbjeljivanje daje bolje rezultate u kraćem vremenu i ne povećava temperaturu koja može oštetiti okolno tkivo.