Rad se temelji na teorijskome polazištu prema kojemu se konstrukcije kao nezavisne argumentne strukture poopćuju iz specifičnih klasa glagola (Goldberg 1999: 209; Goldberg 2010: 52). Iz te se perspektive istražuje konstrukcija obilježavanja referenta izravnog objekta u hrvatskome jeziku. Prvo se nastoji obrazložiti iz kojih se glagolskih klasa konstrukcija poopćila, a potom se istražuju motivi i načini njezina širenja na druge klase glagola. U tu svrhu uvodi se model koji se metodski temelji na teoriji značenjskih okvira uređenoj pojmovima profila i baze (Goldberg 2010) te na teoriji konceptualne integracije (Fauconnier i Turner 2003). Obrazlaže se polazište da je enciklopedijsko znanje koje pripada bazama značenjskih okvira glagola presudno za objašnjenje njihove inovativne uporabe koja se svodi na integraciju glagola s argumentnom i pojmovnom strukturom konstrukcije obilježavanja. Polazište se preispituje na primjerima klasa glagola suđenja i glagola komunikacije. Osnovna je namjera rada dati doprinos određenju čimbenika koji motiviraju inovativnu glagolsku uporabu na razinijednostavnih rečenica. The paper is based on the assumption that constructions as independent argument structures are generalised from specific classes of verbs (Goldberg 1999: 209; Goldberg 2010: 52). In that regard the characteristic Construction of Marking is investigated.First, we try to determine which verb classes the construction is based on, and after that we investigate the motives and modes of its extension to other verb classes. To this end we introduce a descriptive model which is methodologically based on the frame theory by way of the concepts of profile and base (Goldberg 2010) and on the theory of conceptual blending (Fauconnier and Turner 2003). The key point of the paper is that the encyclopaedic knowledge inherent to the bases of semantic frames of verbs is crucial for explaining their innovative integration within the Construction of Marking. We show this on selected examples of judgment verbs and verbs of communication. The fundamental aim of the paper is to contribute to the identification of factors thatmotivate innovative verb use at the level of simple sentences.