Društvene mreže su virtualni prostori koji služe za međusobno povezivanje korisnika kojih je trenutno u svijetu preko 3,8 milijarde. Broj korisnika kao i broj različitih društvenih mreža je u stalnom porastu što ukazuje da je tehnologijom posredovana svakodnevica postala sastavni dio života u 21. stoljeću. Nedvojbeno je da postoje brojne prednosti napretka tehnologije, no otvara se pitanje pridonosi li nužno uporaba društvenih mreža dobrobiti i kvaliteti života svakog pojedinca. Zadnjih desetak godina sve je veći broj istraživanja koja nastoje razjasniti vezu između korištenja društvenih mreža i psihičkog zdravlja. U kontekstu društvenih mreža najviše se ispituje subjektivna procjena količine vremena provedenog na društvenim mrežama te na koji je način to vrijeme provedeno (aktivna/pasivna uporaba). U kontekstu psihičkog zdravlja najistraživaniji konstrukti su anksioznost i depresivnost, dok se samopoštovanje, strah od propuštanja, socijalna usporedba, usamljenost pokazuju medijatorima/moderatorima povezanosti društvenih mreža i psihičkog zdravlja. Međutim, iznimno je važno staviti dosadašnja istraživanja u kontekst pandemije COVID-19. Ovaj pregledni rad donosi glavne nalaze u ovom području s jasnim zaključkom kako je potrebno još kvalitetnih longitudinalnih i eksperimentalnih studija koje će dati odgovor na pitanje o smjeru tog odnosa kao i o potencijalnim zaštitnim odnosno rizičnim faktorima, naročito u kontekstu promjene važnosti društvenih mreža za održavanje socijalnih kontakata.