Rak vrata maternice može se prevenirati zdravstvenim prosvjećivanjem (primarna prevencija) ili ranim otkrivanjem (sekundarna prevencija). Najraširenija metoda sekundarne prevencije je citološka analiza popularno nazvana »Papa test«. Klasifikacija citoloških nalaza, među inim, uključuje diferenciranje premalignih i malignih lezija, te identifikaciju uzročnika spolno prenosivih bolesti (bakterije, gljivice, paraziti) ili njihovog citopatskog efekta (virusi). Posljednji prijedlog klasifikacije bio je na svjetskoj razini »NCI Bethesda System 2001«, a u Hrvatskoj »Zagreb 1990«. Citologija se može koristiti kao metoda probira za otkrivanje lezija s podjelom nalaza na negativne i pozitivne ili kao diferencijalno-dijagnostička metoda s predskazivanjem histološke dijagnoze. U diferencijalnoj dijagnostici citologija predstavlja, uz kolposkopiju i histologiju, jednu od komplementarnih dijagnostičkih metoda, koje primijenjene zajedno omogućavaju točniju dijagnozu. Konvencionalni »Papa test«, kao metoda probira za rak vrata maternice, dokazala se je sniženjem mor¬biditeta i mortaliteta, te se preporuča za zemlje s razvijenom citološkom službom, kao što je naša. No, veća osjetljivost probira postiže se primjenom usavršenih citoloških metoda (LBC i kompjuterizirana citološka analiza) i njihovom kombinacijom s drugim metodama (HPV DNK tipizacija). Nacionalni citološki probir provodi se u mnogim zemljama Europske unije. U Hrvatskoj su ispunjeni osnovni stručni preduvjeti za probir na nacionalnoj razini, no potrebno je izraditi plan i program, te osigurati financijsku potporu.