Pinealne ciste se pojavljuju u svim dobnim skupinama, a najviše kod odraslih u 4. desetljeću života. U nalazima magnetske rezonance (MR) mozga pojavljuju se kod 1,3% do 4,3% bolesnika s različitim neurološkim simptomima te kod 10,8% asimptomatskih zdravih dobrovoljaca. Dijagnoza ciste pinealne žlijezde se postavlja pomoću MR mozga s utvrđenim radiološkim kriterijima koji razlikuju benignu pinealnu cistu od ostalih tumora ove regije. Nedavne studije pomoću transkranijske sonografije (TCS) mozga su pokazale da TCS može prikazati pinealnu žlijezdu i cistu, a nalazi odgovaraju nalazima na MR mozga. TCS se u budućnosti može upotrebljavati u praćenju veličine ciste pinealne žlijezde. Pinealne ciste najčešće nemaju kliničkog značenja te ostaju asimptomatske godinama. Najznačajniji simptomi su glavobolja, vrtoglavica, vidni i okulomotorni simptomi te opstruktivni hidrocefalus. Rjeđe se opisuju ataksija, osjetna i motorička oštećenja. mentalne i emocionalne tegobe, epilepsija, poremećaj cirkadijanog ritma, hipotalamične disfunkcije te sekundarni parkinsonizam. Simptomatske ciste mogu biti promjera od 7 mm do 45 mm, dok su asimptomatske ciste promjera do 10 mm, iako dosadašnje studije pokazuju kako veličima ciste i pojava simptoma ne moraju biti povezane. Postoji suglasnost da se operacijski zahvat provodi kod bolesnika s hidrocefalusom, progresijom neuroloških simptoma ili kod povećanja ciste pinealne žlijezde. Uzorak tkiva može se dobiti otvorenom operacijom, stereotaksijom ili neuroendoskopijom.