Točno 25 godina nakon potpisivanja Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kojim je okončan Rat u Bosni i Hercegovini još uvijek se ne osjeća društvena, politička i ekonomska stabilnost, čije je uspostavljanje očekivano potpisivanjem mirovnoga sporazuma. Društvo u Bosni i Hercegovini podijeljeno je na svim razinama, prvenstveno političkoj i teritorijalnoj, a zatim i u pogledu međusobne tolerancije pripadnika konstitutivnih naroda što otežava uspostavljanje zajedničkih državnih vrijednosti, mogućnost za miran suživot Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih naroda i izgradnju države s jedinstvenim općeprihvaćenim državnim obilježjima. Hrvatski narod je najstariji autohtoni narod u Bosni i Hercegovini, a njegovim kontinuiranim iseljavanjem, koje se intenziviralo za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini i nije se zaustavilo do danas, pitanje njegova opstanka je ugroženo. Istraživanje na kojem se temelji ovaj rad provedeno je metodom elektroničke ankete na uzorku od 350 slučajno odabranih bosanskohercegovačkih Hrvata i Hrvatica. Rezultati istraživanja ukazuju na opće nezadovoljstvo Hrvata životom u Bosni i Hercegovini (94,9 % ispitanika) koje je, na prvome mjestu, uzrokovano visokim stupnjem korupcije, općim osjećajem nesigurnosti, nepovjerenjem u pravni i politički sustav te neravnopravnim položajem Hrvata u odnosu na Bošnjake i Srbe u Bosni i Hercegovini. Činjenica da veći broj bosanskohercegovačkih Hrvata gaji jači osjećaj pripadnost prema Republici Hrvatskoj nego li prema Bosni i Hercegovini te da se 34 % ispitanih bosanskohercegovačkih Hrvata u Bosni i Hercegovini i 35,7 % njih u Republici Hrvatskoj osjećaju strancima, loša ekonomska situacija u državi, selektivna populacijska politika visokorazvijenih (europskih) zemalja i snaga lančanih migracija, ukazuju na hitnu potrebu rješavanja hrvatskoga pitanja u Bosni i Hercegovini u suprotnom bi bosanskohercegovački Hrvati od konstitutivnoga naroda mogli postati tek jedni od ostalih.