Ključan čimbenik pojave i intenziteta suše u svakom okolišu je manja količina oborina od prosječne. Uz to, na fenomen suše snažan utjecaj vrši i temperatura zraka. Što je ona viša od prosječne vrijednosti u određenom dijelu godine, to su i negativne posljedice suše teže. U doba recentne globalne promjene klime koja se najizrazitije manifestira upravo porastom temperature zraka, taj je ključni klimatološki parametar neophodno uvesti u proračun indeksa suše. Uvođenjem tog parametra uz parametar oborine, moguće je definirati integralni indeks suše primjenjiv za analizu bilo koje vrste suša. U članku je prikazana nova metoda analize suše u kojoj se koriste standardizirane vrijednosti oborine i srednje temperature zraka u određenom razdoblju. Standardizirana vrijednost izračunava se tako da se od svake pojedine izmjerene vrijednosti oborine i temperature u nekom vremenskom intervalu (mjesec, sezona, godina, itd.) odbije njena prosječna vrijednost u razmatranom razdoblju te se ta veličina podijeli sa standardnom devijacijom u tom intervalu. Novi Indeks Suše (NIS) izračuna se tako da se od standardizirane vrijednosti oborine odbije standardizirana vrijednost temperature. Vrijednosti NIS-a analizirane su za nizove mjesečnih i godišnjih količina oborine i srednje mjesečne i srednje godišnje temperature zraka izmjerenih na postajama Split-Marjan i Zagreb-Grič u razdoblju 1948. - 2020. Izračunate vrijednosti NIS-ova ukazuju na to da se opasnost od suše značajno intenzivira u posljednjim desetljećima, što se može povezati s učinkom aktualnog globalnog agrijavanja. Na razini mjeseci, sušom su najugroženiji oni u toplom dijelu godine, od travnja do kolovoza u Zagrebu te od lipnja do kolovoza u Splitu.