Cilj rada bio je ispitati učinke učestalog izlaganja kriznim situacijama u pandemiji na psihičko zdravlje medicinskih sestara/tehničara s naglaskom na simptome sagorijevanja i posttraumatskog stresa te razine psihološke otpornosti na zadovoljstvo životom. U istraživanju, provedenom na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Splitu u Hrvatskoj, sudjelovalo je 125 medicinskih sestara/tehničara. Razina sindroma sagorijevanja ispitana je upitnikom intenziteta sagorijevanja na poslu, simptomi posttraumatskog stresa procijenjeni su posttraumatskim upitnikom za poremećaj stresa, psihološka otpornost procijenjena je ljestvicom za kratku otpornost, za procjenu općeg zadovoljstva životom korištena je ljestvica zadovoljstva životom. Nakon dvogodišnjeg rada tijekom pandemije COVID-19 otprilike 30 % medicinskih sestara/tehničara prijavilo je simptome posttraumatskog stresnog poremećaja i visok stupanj sagorijevanja. Simptomi sagorijevanja i posttraumatskog stresa nisu se pokazali povezanima sa zadovoljstvom životom. Međutim, psihološka otpornost je pozitivno povezana sa zadovoljstvom životom, čak i nakon kontrole učinka sagorijevanja i posttraumatskog stresa. Pandemija COVID-19 je velik izazov za zdravstvene sustave diljem svijeta s visokim stopama sagorijevanja i simptoma PTSP-a među zdravstvenim radnicima. Važnost psihološke otpornosti naglašava se kao čimbenik u promicanju psihičkog zdravlja među zdravstvenim radnicima.