Cilj istraživanja bio je ispitati razlike u stavovima prema depresivnim osobama i stupnju stigme prema vlastitoj depresiji kod studenata zdravstvenih (sestrinstvo i medicina; N = 101) i nezdravstvenih (socijalni rad i psihologija; N = 98) pomagačkih te nepomagačkih struka (razredna nastava, logopedija i socijalna pedagogija; N = 109). Analizom kovarijance, utvrđeno je da su unatoč rjeđem stvarnom kontaktu s depresivnim osobama i manjem broju kolegija na kojima su educirani o depresiji tijekom studija studenti socijalnog rada i psihologije imali pozitivnije stavove prema depresivnim osobama od studenata medicine i sestrinstva. Osim toga, bili su bolji i u prepoznavanju simptoma depresije. Suprotno tome, tri se skupine nisu razlikovale na mjeri percipirane stigme, koja je u odnosu na osobnu stigmu bila izraženija. Također, studenti nezdravstvenih pomagačkih struka iskazivali su izraženiju stigmu prema vlastitoj depresiji od studenata zdravstvenih pomagačkih struka. Pri tome su studenti psihologije i socijalnog rada, u usporedbi sa studentima medicine i sestrinstva, iskazivali veći stupanj srama pri pomisli da sami boluju od depresije, kao i izraženije vjerovanja da, ukoliko bi osobno bolovali od depresije, ne bi mogli pozitivno pridonijeti društvu.