Na poziv urednice ^asopisa Martine Segalen, Jasna ^apo i Valentina Gulin Zrni^ odabrale su deset radova s namjerom da prikazu diversi^ciranost i dinami^nost suvremene doma^e discipline frankofonoj publici, svjesne da je ovo prvi put da joj se hrvatska etnologija i kulturna antropologija cjelovitije predstavljaju. Sandi Blagoni^ ("'Kako se to mora biti Hrvat?' Centripetalni i centrifugalni u^inci resemantizacije kolektivnih identiteta") nacionalizam u poslijeratnoj Hrvatskoj promislja kroz model dominantnog identiteta i regionalne (istarske) mobilizacije, prema kojemu je istarski identitet ^as u uzletu, a ^as u sustajanju, ovisno o drzavnoj politici, a Catherine Baker ("Jezik, kulturni prostor i zna^enje u fenomenu cro-dancea") prilazi mu analiziraju^i popularnu glazbu kao dio hegemonijskog nacionalisti^kog diskursa u devedesetima. Etnogra^je prostora i vremena pokazuju da je hrvatskoj etnologiji jos uvijek teren vlastito drustvo, ali ne izolirano u prostoru, ve^ analiti^ki promatrano kao dio regije i svijeta s kojima dijeli ritam povijesnih globalnih procesa.