Glavni cilj ove studije, kao doprinosa razvoju koncepta urbanog pčelarstva, bio je dati informacije o određenim zagađivalima - toksičnim metalima, policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAHs) i pesticidima koji bi mogli biti prisutni u pčelinjim proizvodima (med i pelud) isključivo urbanog podrijetla. Uzorci meda (23), peludi (13) i cvjetnog nektara (6) iz 2015. i 2016. godine dobiveni su iz eksperimentalnog stacionarnog pčelinjaka Poljoprivrednog fakulteta u središtu Zemuna (Beograd). Sadržaj metala (Pb, Cd, As, Cu, Zn, Fe, Mn, Ni, Cr i Hg) određen je pomoću induktivno spregnute plazme kvadrupolske masene spektrometrije (ICP-QMS). Policiklički aromatski ugljikovodici analizirani su tekućinskom kromatografijom visokog učinka uz fluorescentnu detekciju (HPLC-FLD). Pesticidi su analizirani plinskom kromatografijom s masenom spektrometrijom (GC-MS). Uzorci meda ispunjavali su europske i srbijanske službene propise vezane za najveće dopuštene količine određenih metala. Koncentracija 123 analizirana pesticida bila je ispod granice kvantifikacije (LOQ). Što se tiče sadržaja PAH u medu, najveća koncentracija pronađena je za naftalen. Povišene vrijednosti za neke metale (Hg, Cr) i PAH u uzorcima peludi upozoravaju na onečišćenje zraka kojem je pelud izložen. Što se tiče ostataka pesticida u peludi, oni su bili ispod LOQ-a. Sadržaj metala u nektaru bio je do određene mjere sličan onomu u medu. Općenito se može zaključiti da je ispitani med s urbanoga područja u pogledu sadržaja metala, PAH i pesticida u skladu s europskim i srbijanskim propisima.