Svrha - Ovim istraživanjem in vitro željela se na pojednostavljenom modelu caklinske fisure procijeniti mikrozatezna snaga smole za pečaćenje tretirana antibakterijskim samojetkajućim adhezivnim sustavom, antibakterijskim predtretmanom prije nanošenja samojetkajućeg adhezivnog sustava i samojetkajućim sustavom. Materijali i metode: Tek izvađeni kravlji mandibularni sjekutići nasumce su podijeljeni u četiri skupine: A. 35-postotna fosforna kiselina + Clinpro sealant®; B. 35-postotna fosforna kiselina + Clearfil protect bond + Clinpro sealant®; C. 35-postotna fosforna kiselina + Consepsis Scrub® + Clearfil SE bond® + Clinpro sealant®; D. 35-postotna fosforna kiselina + Clearfil SE bond® + Clinpro sealant®. Dva komadića cakline učvršćena su voskom na sterilna stakalca s razmakom od 0,6 ± 0,1 milimetar. Zatim su okomito razrezani štapići (≈1mm x 1mm) podvrgnuti testu čvrstoće u univerzalnom stroju s konstantnom poprečnom brzinom glave (1mm/ min). Nakon toga je popucalim površinama određena vrsta frakture. Za statističku analizu korištena je jednosmjerna analiza varijance te Tukeyev i hi-kvadrat test. Rezultati: Mikrozatezna snaga veze u skupini C (34,63 ± 15,59 MPa) bila je mnogo veća nego u skupini A (19,86 ± 7,08 MPa) (p: 0,0001), B (24,49 ± 9,38 MPa) (p: 0,002) i D (19,84 ± 9,92 MPa) (p: 0,0001). Frakturne pukotine uglavnom su se nalazile u adhezivnom sloju, a među skupinama nije bilo statistički značajne razlike u obliku fraktura (p: 0,343). Zaključak: Mikrozatezna snaga veze samojetkajućeg adhezivnog sustava bila je na površinama tretiranima klorheksidinskim kavitetnim ezinficijensom značajno veća nego ona kod primijenjenog antibakterijskog samojetkajućeg sustava zasebno, samojetkajućeg adhezivnog sustava ili konvencionalnog jetkajućeg sustava kiselinom.