Podaci, informacije, razumijevanje i znanje kao elementi kognitivne sheme uvijek determiniraju društvenu moć, isto tako uvijek posebno značajno utječu na političku i vojnu sferu. Za njihovu važnost znali su već u starom vijeku (Sun Tzu), te je stoga potpuno razumljivo da će i u vremenu opće društvene uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) imati posebno velik utjecaj na međunarodne odnose, stanje sigurnosti te odnose sila u svijetu. Uporaba IKT je naime promijenila odnose između velike većine tradicionalnih izvora društvene moći, a isto tako je i glavni čimbenik nastanka nekih novih, karakterističnih samo za informacijsko doba. Neovisno o tome, informacijsku moć nikako ne smijemo povezivati isključivo s uporabom IKT ili informacijskim društvom, jer je ona ipak dobila potpuno nove dimenzije i značaj. Zato IKT ubrajamo u strateški element s revolucionarnim značenjem i na području sigurnosti država, međunarodne zajednice kao i pojedinaca koji imaju središnje mjesto o human security konceptu. Rabili smo pritom tri najvažnije teoretske sigurnosne paradigme (realizam, liberalizam i konstruktivizam) te ih aplicirali na teoriju društvene moći, koja nam je služila za polazište odnosa između ključnih društvenih čimbenika.