Istraživanja učinaka pornografije na stavove i ponašanje u svjetskim su razmjerima uglavnom mikroistraživačkoga te eksperimentalnoga karaktera, s osjetno manjim brojem studija koje se temelje na "makro" pristupima i teorijama većega dometa. Jedan od potonjih jest praćenje dinamike seksualnih zločina u razdoblju dovoljno dugom da obuhvati prijelaz s relativne nedostupnosti do "sveprisutnosti" pornografskih sadržaja, sve uz kontrolu dinamike kriminološki usporedivih neseksualnih zločina. U ovom je radu metodologija "pristupa javnih statistika" primijenjena na slučaj Hrvatske. Raspon vremenskoga praćenja i usporedbe trendova težega seksualnog i neseksualnog kriminala (silovanja i bludnih radnji, odnosno ubojstava i fizičkih napada) seže od 1978. godine do javno dostupnih statističkih podataka za 2003. godinu. U skladu sa svim dosad provedenim nacionalnim studijama te vrste, rezultati ne upućuju na značajan i neovisan porast seksualnih zločina s porastom dostupnosti pornografije, već prije (u hrvatskom slučaju) na uzroke strukturalne prirode koji uvjetuju donekle podudarna kretanja seksualnoga i neseksualnoga nasilja.