E-resources
Peer reviewed
Open access
-
Thomassen, Theo
Arhivski vjesnik, 03/1998 40Journal Article
Autor razmatra stanje arhivskoga obrazovanja u svijetu, udio obrazovanja u postupku profesionalizacije struke, te navodi primjer Nizozemske arhivske škole. U imeniku Međunarodnog arhivskog vijeća popisano je preko 200 škola i programa za obuku arhivista. Razlike u obrazovnim programima su znatne. Arhivsko obrazovanje uvelike ovisi o organizaciji arhivske djelotnosti, o statusu i usmjerenju arhivske znanosti te o utjecaju struke. Arhivska djelatnost je, ovisno o specifičnim prilikama, definirana i organizirana različito. Arhivistika je, u zemljama gdje se javni arhivski sustav razvio za Francuske revolucije, više okrenuta povijesti, dok je u mlađim zemljama više usmjerena k administraciji. U državama starog svijeta arhivistika je izdanak diplomatike, u Novom svijetu arhivistika u svom početku uopće nije niti priznavana za znanost. U dijelu zemalja struka je čvrsto ukorijenjena u društvu te potrebe struke utječu na obrazovni program, dok je u drugim zemljama rad u arhivu jedini način obuke arhivista. Da bi se shvatio ovaj fenomen, treba proanalizirati koncept profesionalizacije, što je sociološki termin i znači proces u kojem ljudi istog zanimanja, rabeći svoj monopol u određenom području znanja, zajednički nastoje steći i zadržati određenu poziciju moći, kako bi kontrolirali vrijednost svoje struke. U procesu profesionalizacije, glavno sredstvo kojim se održava vrijednost struke je arhivsko obrazovanje. Njime se povećava kompetentnost stručnjaka i jača pozicija struke u cjelini. Dobru povijesnu ilustraciju procesa profesionalizacije pruža arhivsko obrazovanja u Nizozemskoj. U Nizozemskoj je 1802. godine osnovana javna arhivska služba, 1892. utemeljeno je Udruženje nizozemskih arhivista, 1898. tiskan je znameniti priručnik Mullera, Feitha i Fruina, 1918. objavljen je prvi nizozemski arhivski zakon, a 1919. nizozemska vlada utemeljila je arhivsku školu, pa je od tada svatko tko je želio ući u struku morao završiti neki od programa škole i položiti arhivski ispit. Struka je kontrolirala školu čija je najvažnija zadaća bila obuka viših arhivista. Glavni udžbenik bila je knjiga Mullera, Feitha i Fruina, što je uzrokovalo da su nizozemski arhivisti dugo bili poznatiji po svojoj pragmatičnosti i “zanatstvu” nego akademskim raspravama. Nakon II. svjetskog rata, brz napredak informacijske znanosti i tehnologija komunikacije utjecao je u cijelom svijetu na temelje arhivske struke. Redefiniran je svaki dio profesije, a ujedno i struktura i kontekst arhivskog obrazovanja. Potreba za promjenama je očevidna, no mogućnosti i želje njena zadovoljenja se razlikuju od zemlje do zemlje, ovisno o profesionalnoj fleksibilnosti.
Author
![loading ... loading ...](themes/default/img/ajax-loading.gif)
Shelf entry
Permalink
- URL:
Impact factor
Access to the JCR database is permitted only to users from Slovenia. Your current IP address is not on the list of IP addresses with access permission, and authentication with the relevant AAI accout is required.
Year | Impact factor | Edition | Category | Classification | ||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
JCR | SNIP | JCR | SNIP | JCR | SNIP | JCR | SNIP |
Select the library membership card:
If the library membership card is not in the list,
add a new one.
DRS, in which the journal is indexed
Database name | Field | Year |
---|
Links to authors' personal bibliographies | Links to information on researchers in the SICRIS system |
---|
Source: Personal bibliographies
and: SICRIS
The material is available in full text. If you wish to order the material anyway, click the Continue button.