Ekološki i ekonomski čimbenici u proizvodnji mlijeka i mesa sve više potiču zanimanje za sijanje mahunarki i njihovih smjesa s travama, bez minimalne upotrebe ili s minimalnom upotrebom anorganskog dušika (N) kao alternative monokulturama ili smjesama trava gnojenih visokim dozama anorganskog N. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj N gnojidbe (0-N0; 150 kg ha-1 god-1-N150) i napasivanja različitim vrstama stoke (goveda; ovce), te njihovo međudjelovanje na regenerativnu sposobnost, prinos suhe tvari i relativni udio bijele djeteline u ukupnom prinosu pašnjaka. N150 je smanjila broj vegetativnih vrhova, dužinu vriježa, masu suhe tvari vriježa bijele djeteline za više od 70% u odnosu na N0 (P<0,01). Napasivanje različitim vrstama životinja značajno je utjecalo na gustoću populacije bijele djeteline samo u interakciji s N gnojidbom, pri čemu je N150 značajno smanjila gustoću populacije bijele djeteline samo kod napasivanja ovcama. Veći prinos ST i relativni udio bijele djeteline (P<0,05) utvrđen je kod napasivanja ovcama (0,21 t ha-1) u odnosu na napasivanje govedima (0,13 t ha-1), te kod N0 (0,25 t ha-1) u odnosu na N150 (0,09 t ha-1), P<0,01. Međutim, utvrđena je signifikantna interakcija napasivanje x N (P<0,05) za oba istraživana svojstva, pri čemu je gnojidba N značajno smanjila vrijednosti obaju parametara (oko 80 %) samo kod napasivanja ovcama, a razlike u prinosu ST i relativnom udjelu djeteline između napasivanja utvrđene su samo kod N0, pri čemu je napasivanje ovcama rezultiralo 150 % većim prinosom ST i 99 % većim relativnim udjelom bijele djeteline u odnosu na napasivanje govedima.