Svojstva poljoprivrednih tala su pod dominantnim utjecajem agrotehničkih zahvata. Provedbom tih zahvata, neka se svojstva tla dugoročno pogoršavaju. Prenamjenom prirodnog tla u poljoprivredno, često dolazi i do pojačane erozije. Erozijom može doći do promjena u strukturi i teksturi tla, zbog kojih se mogu mijenjati i brojna druga svojstva tla. Stoga je cilj ovog rada bio istražiti u kojoj mjeri način korištenja zemljišta i nagib terena od 12% utječu na značajke pseudogleja obronačnog na obiteljskom gospodarstvu Šipek u Donjoj Zelini. Dodatni cilj bio je ispitati da li su svojstva pseudogleja na oranici izmijenjena u tolikoj mjeri, da se to tlo može svrstati u oranično semiterestrično tlo (sensu Husnjak, 2014). Sondiranjem su istražena četiri profila tla, od čega dva na gornjem, a dva na donjem dijelu padine (udaljenost između gornjeg i donjeg dijela padine bila je 50 m). Pritom je, na svakom dijelu padine, jedan profil istražen na prije tridesetak godina napuštenom poljoprivrednom zemljištu (livada), a drugi na oranici. Utvrđena su temeljna svojstva tla (morfologija tla, mehanički sastav tla, reakcija tla i parametri adsorpcijskog kompleksa tla, sadržaj humusa, sadržaj fiziološki aktivnog fosfora i kalija). Utvrđeno je da se, unatoč različitim načinima korištenja zemljišta, istražena tla međusobno razlikuju samo u ograničenoj mjeri (ponajprije u različitom sadržaju hraniva). Zaključeno je da, nakon što se tlo prestane koristiti za biljnu proizvodnju, njegova svojstva vrlo sporo dolaze u ravnotežu s prirodnim faktorima pedogeneze, tj. uvjetima okoliša. Stoga se i tlo na oranici i tlo na livadi mogu svrstati u oranično semiterestrično tlo. Zbog odnošenja materijala tijekom pedogeneze, nagib terena je uvjetovao povećanje ekološke dubine tla duž istražene padine. Naime, na gornjem dijelu obronka, na dubini tla 80-110 cm, utvrđen je stariji, znatno glinovitiji i zbijeniji horizont, u odnosu na horizonte iznad njega. Recentni tokovi materijala niz padinu općenito su neznatno utjecali na istražena svojstva tla. Stoga se može zaključiti da, u uvjetima humidne klime, na padinama dužine do oko 50 m i nagiba do oko 12%, erozija na praškasto ilovastim tlima nema uvijek značajan utjecaj na svojstva tla. Ipak, potrebno je provesti istraživanje s većim brojem opažanja (kako duž padine, tako i unutar pojedinih segmenata padine), i to na padinama različitih dužina. Također, utjecaj erozije tla treba procjenjivati pri raznovrsnim načinima korištenja zemljišta, odnosno pri različitim sustavima obrade tla.