Tijekom proteklog desetljeća, brojni su radovi pokušali istražiti odlučujući utjecaj olakšavanja trgovine, tzv. “trade facilitation”, na međunarodnu trgovinu. Od liberalizacije trgovine i smanjenja carina, drugi faktori koji olakšavaju trgovinu stavljeni su u prvi plan. Pod olakšavanjem trgovine smatraju se sve mjere koje smanjuju trgovinske troškove, a koji ne obuhvaćaju snižavanje carina. Stoga je cilj ovog istraživanja empirijski istražiti utjecaj faktora olakšavanja trgovine na međunarodnu trgovinu s aspekta logistike, uzimajući pritom u obzir scenarij u kojem su zemlje uvoznice zemlje niskog, srednjeg ili visokog dohotka. Kako bismo procijenili učinke faktora olakšavanja trgovine, u radu koristimo prošireni gravitacijski model na podacima za 150 zemalja svijeta u razdoblju od 2007. do 2016. godine. Indeks logističkih performansi (LPI) koji izdaje Svjetska banka koristi se kao “proxy” varijabla za olakšavanje trgovine. Rezultati procjene pokazuju da su sve korištene varijable značajne i rezultati su u skladu s inicijalnom hipotezom, što upućuje na to da će se s olakšavanjem trgovine povećavati i međunarodna trgovina. Rezultati nas također dovode do zaključka da su logističke performanse izvoznika važnije od logističkih performansi uvoznika. Ovo istraživanje podupire smjernice Svjetske banke vezane uz potrebu ulaganja u olakšavanje trgovine kako bi se osigurali niži trgovinski troškovi koji predstavljaju prepreku povećanju međunarodne trgovine.