Istraživanja stresa u laboratorijskim uvjetima zahtijevaju metode kojima se kod sudionika može pouzdano izazvati stresna reakcija, a da se pritom ne ugrožava njihovo psihičko ili tjelesno zdravlje. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti valjanost postupka konstruiranog u tu svrhu – STOMP-a (Stress Test of Oral Mathematical Performance) koji kombinira metode izazivanja akutnog stresa vremenski ograničenim zadacima i socijalnom evaluacijom. Provedena su dva istraživanja (N1=105; N2=64) u kojima su ispitani sljedeći istraživački problemi: 1) provjeriti izaziva li STOMP povećanje objektivnih i subjektivnih mjera stresa te 2) utvrditi povezanost ovih dviju mjera. Objektivne mjere stresa bile su puls (1. istraživanje) te puls i EDR (2. istraživanje), a subjektivna mjera je bila samoprocjena doživljenog stresa. Rezultati oba eksperimenta pokazuju značajno povišenje i objektivnih i subjektivnih mjera nakon provedbe STOMP-a u odnosu na stanje neposredno prije provedbe. Subjektivne procjene stresa pokazuju povezanost s objektivnima u gotovo svim točkama mjerenja. Na osnovi ovoga može se zaključiti da je STOMP uspješan u izazivanju stresa u laboratorijskim uvjetima, a usto ekonomičan i jednostavan za primjenu.