Summary
The aim of this study was the determination of bacteria present in maxillary and ethmoid cavities in patients with chronic sinusitis and to correlate these findings with bacteria ...simultaneously present in their nasopharynx. The purpose of this correlation was to establish the role of bacteria found in chronically inflamed sinuses and to evaluate if the bacteria present colonized or infected sinus mucosa. Nasopharyngeal and sinus swabs of 65 patients that underwent functional endoscopic sinus surgery were cultivated and at the same time the presence of leukocytes were determined in each swab. The most frequently found bacteria in nasopharynx were
Staphylococcus aureus
,
Staphylococcus epidermidis
,
Streptococcus
spp.,
Streptococcus viridans
and
Streptococcus pneumoniae
. Maxillary or ethmoidal sinus swabs yielded bacterial growth in 47 (72.31%) patients. The most frequently found bacteria in sinuses were
Staphylococcus epidermidis
,
Staphylococcus aureus
,
Klebsiella
spp. and
Streptococci
(
pneumoniae
,
viridans
and spp.). The insignificant number of leukocytes was present in each sinus and nasopharyngeal swab. Every published microbiology study of chronic sinusitis proved that sinus mucosa were colonized with bacteria and not infected, yet antibiotic therapy was discussed making no difference between infection and colonization. Chronic sinusitis should be considered a chronic inflammatory condition rather than bacterial infection, so routine antibiotic therapy should be avoided. Empiric antibiotic therapy should be prescribed only in cases when the acute exacerbation of chronic sinusitis occurs and the antibiotics prescribed should aim the usual bacteria causing acute sinusitis. In case of therapy failure, antibiotics should be changed having in mind that under certain circumstances any bacteria colonizing sinus mucosa can cause acute exacerbation of chronic sinusitis.
Leptospiroza je jedna od globalno najraširenijih zoonoza uzrokovana spirohetom Leptospira spp. Hrvatska je na 13. mjestu u svijetu, ali i na 1. mjestu u Europi po prijavljenom broju oboljelih sa 17,3 ...bolesnika na 1000000 stanovnika. Brodsko-posavska županija (BP županija) je prema svom geografskom položaju i prirodnom okruženju svrstana u endemsko područje za leptospirozu.
Cilj. Ispitati utjecaj količine oborina, vlažnosti zraka i temperature zraka na pojavnost leptospiroze.
Materijali i metode. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, analizirane su količine oborina, vlažnost i temperature zraka u razdoblju od 2010. do 2015. godine, prema tromjesečnim razdobljima tj. godišnjim dobima. Također smo analizirali i broj oboljelih od leptospiroze na području BP županije, koji su liječeni u istom vremenskom razdoblju na Odjelu za infektivne bolesti u Slavonskom Brodu.
Rezultati. U razdoblju od 2010. do 2015. godine hospitalizirano je 58 bolesnika zbog suspektne leptospiroze. Od ukupno 58 bolesnika, u 39 bolesnika (67%), serološki je potvrđen porast protutijela u značajnom titru za endemska područja (≥1: 500). Oboljeli su bili najčešće muškog spola (86%). Bolesnici su češće živjeli u ruralnim područjima ili predgrađu (72%). Najčešće su oboljevali ljudi u skupini srednje životne dobi od 31 do 65 godine (59%) u odnosu na bolesnike koji su bili mlađi od 30 godina (13%) i stariji od 65 godina (11%). Najmlađi bolesnik je imao 16 godina, a najstariji 78 godina. Bolest je bila vrlo teška kod 31 bolesnika (53%), a umrla su 2 bolesnika (3%). Najveća količina oborina je bila 2010. godine (974,5 mm), u proljeće tj. u razdoblju od 4. - 6. mjeseca. U 2014. godini ukupna je količina oborina bila veća od godišnjeg prosjeka (962,9 mm), što je uzrokovalo veliku poplavu. Iste godine, nakon poplave u proljeće, veća količina oborina od godišnjeg prosjeka bila je u ljeto tj. u razdoblju od 7. - 9. mjeseca, kada se bilježi najveći broj oboljelih od leptospiroze.
Zaključak. Količina oborina utječe na veću pojavnost leptospiroze u ljudi, ali samo ukoliko više padalina ima tijekom ljetne sezone. Poplava i povećana količina oborina tijekom ljeta mogu dovesti do epidemije leptospiroze. Nije dokazan utjecaj srednje temperature zraka i vlažnosti zraka na pojavnost leptospiroze kod ljudi.
Iako virus Zapadnog Nila (engl. West Nile virus, WNV) poznajemo gotovo 80 godina, intenzivnija istraživanja o njemu se provode unatrag petnaestak godina, nakon što je u SAD-u uzrokovao veliku ...epidemiju infekcija središnjeg živčanog sustava. WNV je virus koji spada u porodicu Flaviviridae, rod Flavivirus. Radi se o jednom serotipu, ali se virus genotipski može podijeliti u najmanje osam linija od kojih su linije 1, 2 i 5 medicinski najbitnije. Afrika je postojbina WNV-a odakle se proširio cijelim svijetom. Prirodni rezervoari virusa su ptice, a vektori su mu komarci. Najčešćii način prijenosa virusa na čovjeka je ubod komarca, ali se virus može prenijeti i transfuzijama krvi te transplantacijom solidnih organa. Nakon inkubacije od 3 – 14 dana može se razviti bolest koja najčešće prolazi asimptomatski ili kao blaža febrilna bolest. U manjeg broja inficiranih se razvije neuroinvazivna bolest. Simptomatska terapija je osnov liječenja, a dugotrajni oporavak uz ponekad trajne sekvele su nerijetko prisutni nakon preboljele bolesti.
Lyme-borelioza je multisistemska upalna bolest koju uzrokuju spirohete kompleksa Borrelia burgdorferi sensu lato, a najčešće ih prenose krpelji Ixodes ricinus. U Hrvatskoj se malo zna o ...zastupljenosti pojedinih vrsta borelija koje izazivaju boreliozu. Obzirom da je isti vektor odgovoran za prenošenje rikecija na čovjeka, za pretpostaviti je da su moguće koinfekcije borelijama i rikecijama. Ovim se radom nastojalo utvrditi koje su vrste borelija uzrok erythema migrans na našem području, a istovremeno utvrditi koinfekcije rikecijama. Biopsijom kože aktivnog ruba erythema migrans su dobiveni uzorci u kojima su se molekularnim metodama dokazivale borelije i rikecije. Borelije su dokazane u 38/56 uzoraka, od čega je B. afzelii nađena u 36 bioptata kože. U 2 uzorka su nađene rikecije: R. monacensis i R. bellii. Ovaj rad je prvi opis R. bellii nađene u čovjeka u svijetu i prvi opis R. monacensis u Hrvatskoj. Neuobičajeno homogena zastupljenost B. afzelii i pronađene rikecije ukazuju na potrebu dodatnih istraživanja.
Salmonella enteritidis je jedna od netifusnih (NT) salmonela koje su primarno paraziti životinja, a samo povremeno uzrokuju bolest u ljudi, najčešće akutni gastroenteritis. Generalizirani oblici ...infekcije NT-salmonelama i ekstraintestinalna upalna žarišta javljaju se u oko 3,3% inficiranih. Pleuropulmonalne infekcije NT-salmonelama su rijetkost i javljaju se većinom u imunokompromitiranih bolesnika. U rujnu 2014. godine primljen je muškarac u dobi od 53 godine s kliničkom slikom, laboratorijskim i radiološkim nalazima u skladu s akutnom bakterijskom pneumonijom praćenom proljevom i povraćanjem. Imunokromatografski test (Xpect™ Legionella) urina na antigen bakterije Legionella pneumophila bio je pozitivan i započeto je liječenje moksifloksacinom. Naknadno je kompjutoriziranom tomografijom verificiran empijem pleure, iz pleuralnog eksudata izolirana je Salmonella enteritidis te je učinjena torakotomija i dekortikacija zahvaćenog pluća uz resekciju nekrotičnog plućnog tkiva. Serološkim testiranjem "parnih seruma" bolesnika isključena je Legionella pneumophila kao uzročnik, a Xpect™ Legionella test protumačen je kao lažno pozitivan. Netifusne salmonele mogući su uzročnici pleuropulmonalne infekcije u imunokompetentnog bolesnika. Potreban je oprez pri tumačenju pozitivnog nalaza urina na antigen Legionella pneumophila u bolesnika s pneumonijom i simptomima crijevne infekcije.
O sindromu vrućice nepoznatog uzroka (VNU) govorimo kada se u bolesnika javlja vrućica iznad 38,3 °C (u nekoliko prigoda) u trajanju od najmanje tri tjedna čija je etiologija nepoznata i nakon jednog ...tjedna bolničkih pretraga. Jedan od češćih uzroka tog sindroma, iz skupine bolesti vezivnog tkiva, je Stillova bolest odrasle dobi (SBOD). SBOD je rijedak sistemski upalni poremećaj nepoznate etiologije karakteriziran intermitentnom vrućicom, artralgijama ili artritisom, prolaznim osipom, grloboljom, limfadenopatijom, hepatosplenomegalijom te leukocitozom, povišenim vrijednostima proteina akutne faze, povišenim vrijednostima jetrenih enzima i feritina u serumu. Dijagnozu SBOD-a postavljamo na temelju dijagnostičkih kriterija uz prethodno isključivanje zaraznih, malignih i reumatskih bolesti kao mogućih uzroka VNU. Autori opisuju bolesnika s vrućicom, poliartralgijom, grloboljom, osipom, limfadenopatijom te leukocitozom, hiperferitinemijom i povišenim vrijednostima transaminaza, kojemu je dijagnosticirana Stillova bolest odrasle dobi, te započeto liječenje kortikosteroidima na što je ubrzo došlo do subjektivnog poboljšanja uz normalizaciju laboratorijskih nalaza.
