Utjecaj izgradnje hidroelektrana na rijeku Dravu Benković, Robert; Japundžić-Palenkić, Božica; Mirosavljević, Krunoslav ...
Nova mehanizacija šumarstva,
12/2022, Letnik:
43, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rijeke su integralni dio tla, nastale u turbulentnim vremenima oblikovanja Zemlje, i mijenjale su se tijekom njezine povijesti. Raznolikost rijeka ne odražavaju samo različiti tipovi tla kroz koje ...one protječu nego ta raznolikost ovisi i o promjeni godišnjih doba i razlika između vlažnih i suhih godina. Drava je srednjoeuropska rijeka i jedna od najvažnijih pritoka Dunava. U prirodnim uvjetima pronos sedimenta u Dravi je uravnotežen, što znači da se na određenom području odnesena količina sedimenta nadomjesti istom količinom s uzvodnih dijelova sliva. Na svom toku kroz Hrvatsku Drava je tri puta pregrađena na dijelu toka uzvodno od ušća Mure, dok je prije ulaska u Hrvatsku čak dvadeset puta pregrađena. Izgradnjom hidroakumulacijskih jezera u sklopu hidroeneregetskih objekata mijenja se prirodni režim protoka, javljaju se značajne hidrološke i morfološke promjene na mjestu pregrada, kao i na dijelu toka uzvodno i nizvodno od pregrada. Izgradnja brana na rijekama smanjuje broj vrsta biljnoga i životinjskoga svijeta mijenjajući lokalne stanišne uvjete. Izgradnjom hidroelektrana dolazi i do kanaliziranja pojedinih dijelova vodotoka, gdje se mijenjaju erozijsko-sedimentacijski procesi u samom koritu. Rijeka koja je u prirodnom stanju sa svim svojim elementima najbolja je obrana od sezonskih poplava. Izgradnjom hidroenergetskih objekata mijenja se hidrološki režim, odnosno uvelike osciliraju vrijednosti protoka na pojedinim dijelovima rijeke Drave, što ima utjecaja na poplavne nizine nizvodno te na biljne vrste karakteristične za tu vrstu staništa. Glavnina biljnih vrsta koje su prilagođene poplavnim stanišnim uvjetima izgradnjom akumulacije izgubile bi većinu tla koje je pogodno za naseljavanje.
Rivers are an integral part of the soil, formed during the turbulent times of the formation of the planet Earth and have changed throughout its history. The diversity of rivers is not only reflected in the different types of soil through which they flow, but this diversity also depends on the changes in seasons and the differences between wet and dry years. The Drava River is a Central European river and one of the most important tributaries of the Danube. Under natural conditions, the transport of sediment in the Drava River is balanced, which means that in a certain area the amount of sediment carried away is replaced by the same amount from the upstream parts of the basin. Flowing through Croatia, the Drava River was dammed three times upstream of the mouth of the Mura River, while before entering Croatia it was dammed as many as 20 times. The construction of hydroaccumulation lakes, as part of hydropower facilities, changes the natural flow regime, causing significant hydrological and morphological changes at dam sites, as well as upstream and downstream of dams. The construction of dams on rivers reduces the number of plant and animal species by changing local habitat conditions. The construction of hydroelectric power plants leads to the canalization of certain parts of the watercourse, thus changing the erosion-sedimentation processes in the riverbed. A river in its natural state with all its elements is the best defense against seasonal floods. The construction of hydropower facilities changes the hydrological regime, that is, large fluctuations occur in the flow values in certain parts of the Drava River, which has an impact on the floodplains downstream and on the plant species characteristic of that type of habitat. Most of the plant species that are adapted to flood habitat conditions would lose most of the soil that is suitable for settlement with the construction of the reservoir.
Tijekom cijele godine odvija se potrošnja jabuka u svježem stanju. O njezinim vanjskim i unutarnjim karakteristikama ovisi cjelokupna ocjena kvalitete. Cilj ovog rada je utvrđivanje sklonosti ...potrošača prema određenom tipu izgleda i okusa jabuke, odnosno sklonosti prema određenim sortama. Žiri potrošača koji su ocjenjivali plod jabuke bio je sastavljen od potrošača čija se starosna dob kretala od 20 do 30 godina. U istraživanju svih kvaliteta bile su uključene 4 sorte jabuka; Idared, Jonagold, Gloster i Granny Smith. U anketi su ocjenjivani vanjski izgled ploda (boja kožice, veličina i oblik ploda), fizikalne karakteristike ploda (tekstura, sočnost i tvrdoća), te kemijske karakteristike ploda (odnos šećera i kiselina, aroma i punoća okusa). Sva ispitivana svojstva ocjenjivala su se ocjenama od 1 do 6, pri čemu je 1 bila minimalna ocjena, a 6 maksimalna ocjena. U ovom istraživanju najbolje su ocijenjeni plodovi sorte Granny Smith, nakon toga plodovi sorte Idared, te Gloster a najlošije su ocijenjeni plodovi sorte Jonagold.
Fresh apples are consumed throughout the year. The overall quality assessment depends on its external and internal characteristics. The aim of this paper is to determine the consumers preference for a certain type of appearance and taste of apples, or preference for certain varieties. The jury of consumers who evaluated apple fruit was composed of costumers whose age ranged from 20 to 30 years. Four varieties of apples, Idared, Jonagold, Gloster and Granny Smith were included in the research on all qualities. The survey evaluated the external appearance of the fruit (skin color, size and shape of the fruit), physical characteristics of the fruit (texture, juiciness and hardness), and chemical characteristics of the fruit (ratio of sugars and acids, aroma and fullness of taste). All tested traits were rated on a scale of 1 to 6, with 1 being the minimum grade and 6 being the maximum grade. In this study, the best rated apple fruits was Granny Smith variety, followed by Idared and Gloster, and the worst rated was the Jonagold variety.
Odvodnja suvišnih oborinskih, slivnih i voda u tlu kao meliorativna mjera spada u važne mjere upravljanja vodama u područjima zahvaćenim nepovoljnim klimatskim uvjetima. Na području grada Slavonskog ...Broda u Brodsko posavskoj županiji, provedeno je istraživanje i analiziranje utjecaja oborina na protok vode u istočnom lateralnom kanalu „Jelas polja“. Cilj ovoga rada bio je kroz tri mjeseca (veljača, ožujak, travanj, 2022. godine) praćenja količine dnevnih oborina utvrditi njihov utjecaj na omočenu površinu (Op) i količinu protoka vode (Pv) u lateralnom kanalu. Praćenje suvišne vode u kanalskoj mreži sustava za odvodnju može biti dobar pokazatelj učinkovitosti sustava za odvodnju, njenog utjecaja na pokose kanala te može utjecati i na stabilizaciju prinosa poljoprivrednih kultura. Najveći protok vode tokom ovoga istraživanja iznosio je 744,33 m3 h-1, dok je najmanji bio 33,71 m3 h-1. Najmanja brzina od 0,57 m s-1 zabilježena je u isto vrijeme kada i najmanji volumen protoka vode. Na osnovu prikupljenih podataka može se zaključiti da su kanal i njegovi pokosi dobro hidraulički projektirani te obzirom na prikupljenu vodu koja utječe na omočenu površinu i protok vode ne dolazi do povećanja brzine kretanja vode što može nepovoljno djelovati na stranice kanala.
Drainage of excess precipitatio, stream water and soil ground water as meliorative measure belongs to an important water management measures in areas affected by unfavorable climatic conditions. In the area City of Slavonski Brod in the Brod-Posavina County, research of the precipitation impact on the water flow in the eastern lateral canal "Jelas polje" was done. The aim of this work was monitoring of daily precipitation for three months (February, March, April, 2022) to determine its impact on the wetted surface (Op) and t he water flow volume (Pv) in the lateral canal. Monitoring excess water in the cannel network of the drainage system can be a good indicator of the efficiency of the drainage system, its influence on the slopes of the cannel and can have positive effects on the yield of agricultural crops. The highest water flow volume during this research was 744.33 m3 h-1, while the lowest was 33.71 m3 h-1. The lowest water velocity of 0.57 m s-1 was recorded at the same time as the lowest water flow volume. Based on the collected data, it can be concluded that the cannel and its slopes are well hydraulically designed. Also considering the collected water that affects the wetted surface and the water flow volume, there is no significant increase on the speed of water, which can unfavorable affect the cannel slopes.
Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi ...glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.
Invasive plant species are alien, intentionally or unintentionally introduced plants into the territory of the Republic of Croatia. According to International Union for Conservation of Nature, they are the second main cause of native species endangerment and they negatively affect biodiversity. About 614 nonnative species have been registered in Croatia, of which 70 are invasive. Along the Sava River, east of Slavonski Brod, there are 1500 ha of floodplain area, of which about 280 ha is the typical Slavonian floodplain pasture Gajna. The Brod Ecological Society submitted a request, and Gajna received on 14/9/1990 the status of a significant landscape by the decision of the Municipal Assembly of Slavonski Brod. The rich and diverse flora of this area also includes allochthonous invasive plants. The aim of the paper was to analyse invasive flora during the vegetation season of 2019, by determining the ways of their spread and suggesting the possibilities of their control. Identified invasive species were: common ragweed, false indigo bush, common milkweed, horseweed, daisy fleabane, Persian speedwell, and common cocklebur. By taruping and grazing by Podolian cattle, it was possible to control false indigo bush. This weed was, a significant problem until a few years ago. Nowadays natural flora has begun to grow and develop – which was not possible until then. Currently, common cocklebur is widespread, with easily dispersible fruits over Gajna. Since this is an alluvial pasture, seeds could be easily spread further by water.
Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi ...glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.