U ovome radu promatrat će se diskurs recepcije tri vala skupnih izložbi hrvatskih umjetnica tijekom XX. stoljeća s fokusom na feminističke strategije zagovaranja i osnaživanja ženske umjetnosti. ...Razmatrani korpus tekstova obuhvaća likovne kritike koje su pratile prvu skupnu – Intimnu izložbu održanu u okviru Proljetnoga salona 1916., potom izložbe Kluba likovnih umjetnica (1928. –1940.), sve do izložbi u čast Osmoga marta (1960. –1991.). Te su izložbe, iako su se odvijale u različitim uvjetima i društveno-političkim kontekstima, bile generator javne rasprave o umjetničkom stvaralaštvu žena, pa iako su provocirale mizogine i antifeminističke iskaze, kao reakcija na njih javljaju se i otvoreno feministički glasovi. Upravo ti feministički iskazi utjecali su na stvaralačku samosvijest u žena, ali i polako pripitomljavali društvo privikavanjem na prisutnost ženskih umjetnica, čime su sudjelovali u postupnom suzbijanju stereotipa i predrasuda te polaganom rastakanju dominantne patrijarhalne matrice na području hrvatske likovne umjetnosti XX. stoljeća.
U radu se razmatraju dvije inicijative Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske iz 1960-ih kojima je uporište u ideji o »sintezi likovnih umjetnosti«: organizacija izložbi Zagrebačkoga salona i ...zalaganje za obavezni postotak koji bi se odvajao za likovnu opremu pri svakoj javnoj izgradnji. Budući da ULUH u razdoblju 1950-ih i 1960-ih privilegira onu varijantu umjerenoga modernizma koja se zasniva na ideji o autonomiji umjetnosti, vrijedno je istaknuti te dvije inicijative koje proizlaze iz ideje o sintezi, kao projekta druge, racionalističke varijante modernizma. Pritom se razmatra reformatorski potencijal ideje o sintezi, koja je iskorištena kao sredstvo u procesu modernizacije i demokratizacije Društva u tome razdoblju ‘tranzicije’ ULUH-a iz doktrinarnog i birokratskog u moderno strukovno udruženje. Cilj je ovoga rada na temelju arhivske dokumentacije, prikazom jednoga segmenta svijeta umjetnosti 1960-ih, dijelom rasvijetliti njegovo funkcioniranje i institucionalnu infrastrukturu.
Reading the Emptiness Šeparović, Ana
Život umjetnosti
112, Številka:
1
Book Review, Journal Article
Odprti dostop
Prikaz knjige: Watching, Waiting: The Photographic Representation of Empty Places, ed. Sandra Križić Roban, Ana Šverko. Leuven: Leuven University Press, 2023.
In his intriguingly titled book – Why Photography Matters as Art as Never Before, Michael Fried raises important questions about the role of photography and its relationship with the viewer. The ...philosophy and its “problems,” theatricality, literariness, the position of the object (i.e. the objectivity of photography) as well as that of the subject, were already discussed during the late 1960s, when the medium was often placed on the border between art and technical skills, especially in the local context. Conscious of the weight of the statement given by Roland Barthes in Camera Lucida that “photographs … are looked at when one is alone,” this thematic issue is aimed at expanding the boundaries within which photography is thought and discussed, examining the circumstances that determined the limits of representation as well as criticism of representation, its “ghettoization” as well as numerous conflicts that it brought about (and not only depicted). A beam of light is not reflected off the subject in only one direction; the ray returns to the photograph, symbolizing the relationship analyzed in numerous relevant studies. These studies will continue to harbor doubts about the status of photography as art, and not just a mechanical reflection of reality, which is too complex a topic for one editorial.
This article identifies the most important thematic points in early photography discourse through a critical reading of early essays that look at photography as a phenomenon. The research centers on ...the corpus of articles on photography published in Yugoslavian, mostly Croatian, periodicals from the beginning of the 20th century to 1941, mostly in magazines specialized in photography, which are the focus of special attention. The selection consists of articles dealing with the phenomena and divisions in the Croatian photography scene characterized by a strong polarization between professional and amateur photographers. The articles analyze photography as a cultural, social or ideological phenomenon, look into the question of the nature of photography as art or technology, as well as the establishment of a hierarchy of values with regard to photography genres, following trends on the European and world photography scene. Despite the fact that during the observed period the authors were still learning to write about photography, defining the subject and locating its central problems, and were looking for suitable methodologies, these writings constitute pioneering work, and the discussions would lay the foundation and framework for the development of an autonomous contemporary photography discourse.
Prvi svjetski rat iznjedrio je jedan sasvim novi fenomen na hrvatskom području — skupnu izložbu umjetnica. Riječ je o Intimnoj izložbi Proljetnog salona održanoj 1916. godine, koja predstavlja ...preteču umjetničkog udruživanja žena u nas i donosi sasvim novu dimenziju izložbene prakse kao jednu od posljedica prvoga vala feminističkoga pokreta. U radu se donosi historijat ideje o okupljanju likovnih umjetnica vezan za izložbu Naste Rojc i Mile Wod i hrvatske narodne umjetnosti održane 1914. u Beču te kontekstualno razmatra utjecaj Prvog svjetskog rata na rodne uloge i položaj žena u društvu. Glavnina rada fokusira se na bilježenje i usustavljivanje antifeminističkih iskaza koji su pratili Intimnu izložbu 1916. — prvenstveno onih Koste Strajnića i Vladimira Lunačeka — a izvorišta tih iskaza pronalaze se u „ženskom stereotipu” i razumijevanju kreativnosti kao ideološke komponente muškosti (Griselda Pollock). Međutim, takvi stavovi pokrenuli su feminističku reakciju pa dolazi i do prvih otvoreno feminističkih iskaza u javnome prostoru (Zofka Kveder, Andrija Milčinović), a sama izložba ne samo da je donijela vidljivost umjetnica na hrvatskoj likovnoj sceni nego se može smatrati prvim korakom u feminističkoj težnji prema ovladavanju likovnim područjem javnoga djelovanja unutar dominantnoga patrijarhalnog društvenog modela.
U ovom radu razmatraju se događaji oko Informbiroa koji su izravno potaknuli konačnu kanonizaciju socrealizma te bili okidač u pritisku represivnoga partijskog aparata na likovnu umjetnost. Godinu do ...dvije dana nakon Rezolucije Informbiroa iz 1948. godine zamjećujemo dotad neviđene razmjere pritiska na umjetnike koji obuhvaća razne segmente likovnog života i djelovanja. Rad obuhvaća metode ideološkog pritiska koji se provodio uglavnom kroz ideološko-politički sektor Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH), što će omogućiti uvid u institucionalnu infrastrukturu stvorenu s ciljem poticanja stvaranja umjetničkih djela sukladnih socrealističkoj doktrini.
U ovome radu kritičkim čitanjem rane esejistike koja razmatra fotografiju kao fenomen uspostavljaju se najvažnija tematska čvorišta ranoga fotografskog diskursa. Obuhvaćen je korpus članaka o ...fotografiji objavljenih u jugoslavenskoj, mahom hrvatskoj, periodici od početka 20. stoljeća do 1941. godine, i to velikim dijelom upravo u časopisima specijaliziranima za fotografiju, kojima se posvećuje posebna pozornost. Odabrani su članci u kojima se prelamaju pojave i podjele prisutne na hrvatskoj foto-sceni obilježenoj snažnom polarizacijom između profesionalnih i amaterskih fotografa, a koji razmatraju fotografiju kao kulturni, društveni ili ideološki fenomen, bave se pitanjem prirode fotografije kao umjetnosti odnosno tehnologije, te uspostavljanjem hijerarhije vrijednosti fotografskih žanrova, pri čemu se uklapaju u trendove na europskoj i svjetskoj fotografskoj sceni. Unatoč činjenici da su se u promatranom razdoblju autori tekstova još učili pisati o fotografiji, bavili se definiranjem subjekta i lociranjem središnjih problema te tragali za prikladnim metodologijama, riječ je o pionirskom djelovanju i upravo će te rasprave postaviti temelj i okvir razvoju suverenog suvremenoga fotografskoga diskursa.
PDF
