Autori u radu raspravljaju o konceptu ili sustavu domovinske sigurnosti koji je uveden u Hrvatskoj 2017. Zakonom o sustavu domovinske sigurnosti, čime je implementiran pristup iz Strategije ...nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, donesene nešto prije iste godine. Autori zaključuju da je takav koncept najvjerojatnije inspiriran istoimenim konceptom u SAD-u, koji je ustanovljen nakon terorističkih napada 2001., a na temelju rezultata analiza koje su upozoravale na slabosti kada je riječ o pitanjima međuinstitucionalne suradnje i razmjene informacija u protuterorističke svrhe. Bit američkog sustava domovinske sigurnosti jest u uspostavljanju jedinstvenog i sveobuhvatnog pristupa u suprotstavljanju terorizmu, kao i u odgovoru na prirodne i ljudskim faktorom izazvane nesreće. Istoimeni sustav u Hrvatskoj nominalno je određen znatno šire ili kao sustav namijenjen upravljanju svim važnim rizicima za nacionalnu sigurnost, no on se, zapravo, slično američkom, može također svesti na određene uloge u suprotstavljanju terorizmu te prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanim nesrećama ili katastrofama. U odnosu prema terorizmu, potrebno je ograničiti nadležnosti sustava domovinske sigurnosti u Hrvatskoj, naročito s obzirom na nadležnosti sigurnosno-obavještajnog sustava te drugih institucija poput policije, pri čemu je očito da je, kad je riječ o sustavu domovinske sigurnosti, naglasak na zaštiti
kritične infrastrukture i koordinaciji jedinstvenog odgovora u kriznim situacijama.
Republika Hrvatska nalazi se pred donošenjem konačne odluke o odabiru prometnog rješenja kojim će spojiti svoj teritorij prekinut teritorijem Bosne i Hercegovine u području Neuma. Procjenjuje se da ...bi opredjeljenjem za Pelješki most, koji se za sada spominje kao najizglednije rješenje, proizišle štetne
posljedice za Republiku Hrvatsku na geopolitičkom i strateško-sigurnosnom te vjerojatno gospodarskom planu. Naime, afirmacija pelješkog prometnog smjera znači ujedno prometno obilaženje teritorija Bosne i Hercegovine u području Neuma i time slabljenje ukupnih veza tog područja s Republikom Hrvatskom. Osim toga, to može značiti i odustajanje od regulacije odnosa s Bosnom i
Hercegovinom u pogledu koriπtenja Luke Ploče i drugih hrvatskih luka, što će pospješiti ostvarenje bošnjačke zamisli o gradnji bosanskohercegovačke luke na poluotoku Kleku, koja bi za Republiku Hrvatsku imala višestruko štetne učinke, geopolitičke i strateško-sigurnosne te ekološke i gospodarske. Opredjeljenje za Pelješki most nema ni opravdanu političku osnovu s obzirom na skori i izvjestan ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju gdje će zajedno s Republikom Hrvatskom dijeliti jedinstven prostor s potpuno slobodnim prometom preko državnih granica. U tom smislu, s ekonomskog je gledišta logično očekivati da će ulaskom Bosne i Hercegovine u Europsku uniju prometni smjer zaleđem Neuma, bez obzira o kakvom se cestovnom profilu bude radilo (autocesta, brza cesta, magistrala), zbog povezanosti s teritorijem Republike Hrvatske prirodnim i najkraćim putem privlačiti znatno više prometa od smjera Pelješcem. Stoga bi opredjeljenje Republike Hrvatske za spajanje teritorija preko zaleđa Neuma te uređenje odnosa s Bosnom i Hercegovinom o tom pitanju kao i o pitanjima korištenja Luke Ploče i drugih hrvatskih luka za potrebe gospodarstva Bosne i Hercegovine i za šire međunarodno-tranzitne potrebe dovelo do uklapanja prostora Neuma i njemu gravitirajućeg zaleđa Bosne i Hercegovine u skladan odnos s Republikom Hrvatskom. Time bi ovo
područje umjesto žarišta hrvatsko-bošnjačkog spora moglo postati okosnicom novog političkog i ekonomskog suglasja i prosperiteta Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U radu se prikazuje uloga i način na koji suvremene obavještajne službe sudjeluju u suprotstavljanju kriminalitetu iz svoje nadležnosti, a čija su ključna obilježja ugrožavanje nacionalne sigurnosti ...te organiziranost i prikrivenost djelovanja. Takve kriminalne prijetnje nacionalnoj sigurnosti došle su u suvremenim uvjetima obilježenim globalnim političkim i tehnološkim promjenama u sam vrh liste ukupnih prijetnji nacionalnoj sigurnosti i time u vrh prioritetnih nadležnosti obavještajnih službi. S druge strane u odnosu na taj kao i ukupan kriminalitet egzistira i redovna nadležnost drugih državnih institucija, primarno policije i drugih tijela kaznenog postupka. Uloga obavještajnih službi u suprotstavljanju kriminalitetu je primarno sigurnosno-preventivna. S druge strane, ona se ostvaruje prevladavajuće kroz spoznajni ili informativni doprinos širem spektru korisnika koji se bave prevencijom i represijom kriminaliteta od političkih vlasti, institucija do subjekata koji provode mjere sigurnosti. Slijedom toga, obavještajne službe su prema kriminalitetu usmjerene dominantno fenomenološki ili na širi kontekst iz kojeg se kaznena djela generiraju kao i na elemente koji prethode ili predstavljaju početne razvojne faze kaznenih djela. Osim toga, obavještajne službe su usmjerene i reaktivno na otkrivanje i istraživanje kaznenih djela, koristeći pritom prednosti koje proizlaze iz navedene šire nadležnosti i specijalizacije za specifična kaznena djela. Većim fokusiranjem obavještajnih službi prema kriminalnim prijetnjama, povećan je opseg, sadržaj i intenzitet ukupne interakcije između obavještajnih službi s jedne te policije i tijela kaznenog postupka s druge strane te posebno u tom smislu potreba za međusobnom razmjenom podataka i spoznaja, za usklađivanjem djelovanja te za prilagođenom participacijom obavještajnih službi u kaznenom dokaznom postupku. S druge strane metodološke, nadležnosne i organizacijske razlike i podjele između obavještajnih službi s jedne te policije i tijela kaznenog postupka s druge strane, generirale su točke potencijalnog prijepora u ukupnim odnosima, a upravo o kvaliteti njihovog pravnog i strukovnog rješavanja, bitno će ovisiti ukupna državno-institucionalna sposobnost za suprotstavljanje navedenoj vrsti kriminaliteta.
U članku se analizira reformirani sigurnosno-o bavještajni
sustav u Republici Hrvatskoj kao sklop međusobno povezanih
javnih tijela koja čine relativno autonomnu cjelinu u sustavu
javne vlasti i ...esencijalni dio sustava nacionalne sigurnosti.
Analizira se njegova struktura, temeljni sadržaji i značenja, zatim
funkcije, područje i način rada sigurnosno-obavještajnih
službi te sustav nadzora. Sveukupni elementi navedenog
sustava izrađeni kroz zakone pokazuju usklađenost s principima na kojima se temelji rad takvih institucija u demokratskim zemljama. To je utvrđeno usporedbom s pravnom regulacijom nekih zemalja, međunarodnim konvencijama, preporukama i direktivama te sa shvaćanjima iz relevantne znanstveno-stručne publicisti ke. Strukturu hrvatskih sigurnosno-obavještajnih službi obilježava model integrirane unutarnje i vanjske odnosno sigurnosne i obavještajne sastavnice te podjela službi na civilne i vojne. U funkcionalnom
smislu službe su usmjerene spoznajno ili informativno.
Na unutarnjem planu ne raspolažu represivnom ili redarstvenom
funkcijom i ovlastma (što udovoljava relevantnim međunarodnim preporukama te pogoduje ciljevima prikrivenog i sveobuhvatnog spoznavanja fenomena koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost). Na vanjskom ili obavještajnom planu (za razliku od rijetkih stranih primjera) ne raspolažu funkcijom provođenja prikrivenih operacija ili utjecaja u inozemstvu radi zaštite ili ostvarivanja interesa nacionalne
sigurnosti. Primjena postupaka za prikupljanje podataka kojima se na posebno intruzivan način poseže u privatnost građana pod ingerencijom je Vrhovnog suda kao najviše sudske instancije. Instrumenti nadzora nad službama su višedimenzionalni i na višestruko dostupan način omogućuju provođenje nužne demokratske kontrole
