Ovom vrstom ugovora o osiguranju osiguratelj se obvezuje plaćati sve troškove pravne zaštite osiguraniku (odvjetničke troškove, sudske i upravne pristojbe, troškove vještačenja i dr.) u različitim ...situacijama i djelatnostima u kojima je potrebno ostvarivanje njegovih pravnih interesa. Obveza osiguratelja za plaćanjem troškova postoji u građanskim parnicama, upravnim postupcima, prekršajnim i kaznenim postupcima. Sport kao djelatnost nesumnjivo je povezana s rizikom nastanka pravnih troškova (sporovi iz ugovora sportaša, sporovi naknade štete, kaznena i prekršajna odgovornost osoba u sustavu sporta i dr.). Pri tome se naglašava da potreba za pravnom zaštitom mora biti u vezi s obavljanjem sportske djelatnosti, odnosno mora proizlaziti iz takve djelatnosti. U radu se namjerava obraditi specifičnost rizika pravne zaštite u sportskoj djelatnosti, o određivanju osiguranog slučaja te i specifičnim pravima i obvezama ugovornih strana. Pri tome je jedno od najvažnijih prava osiguranika da sam izabere odvjetnika koji će ga zastupati na trošak osiguratelja. Istovremeno se naglašava da je ova vrsta osiguranja u Hrvatskoj tek u začecima pa ne postoji trenutna adekvatna ponuda ovakvog pokrića na hrvatskom tržištu osiguranja.
Organizator športskog natjecanja može biti suočen s brojnim zahtjevima za naknadu štete koju za vrijeme ili povodom športskog natjecanja mogu pretrpjeti razni oštećenici: posjetitelji (gledatelji) ...športskog natjecanja, sami natjecatelji, ali i ostale treće osobe. U tom slučaju pokriće iz ugovora o osiguranju od odgovornosti pruža zaštitu organizatoru športskog natjecanja od financijskih izdataka u obliku naknade štete koja bi se trebala isplatiti navedenim oštećenicima. U radu se prikazuje tko se sve može pojaviti kao ugovaratelj ugovora o osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja te tko se sve može pojaviti u položaju oštećenika (zbog postojanja njegova vlastitog i neposrednog prava prema osiguratelju). Potom se govori o predmetu osiguranja (osiguranim riziku) u ovoj vrsti ugovora o osiguranju, eventulanim isključenjima iz osigurateljskog pokrića te o osiguranim slučaju i trenutku njegovog nastupa.
Autori u radu paralelno prikazuju zakonsku regulativu naknade imovinske i neimovinske štete nastale u zdravstvenim ustanovama u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj. Nadalje se analizira tko ...odgovara za štete nastale u zdravstvenim ustanovama i prema kojoj osnovi. Također se daje prikaz pravnog odnosa između pacijenata i zdravstvene ustanove, tj. liječnika. U sudskoj praksi u zadnje vrijeme uočava se povećanje zahtjeva za naknadu štete pacijenata prema zdravstvenim ustanovama, stoga se u radu prikazuju po jedan sudski
predmet, povezan s naknadom štete nastalom u zdravstvenoj ustanovi, iz Republike Slovenije i Republike Hrvatske te se ujedno daje i njihova analiza
Odgovornost zakonskih revizora za štetu počinjenu subjektu revizije i trećim osobama pri obavljanju revizorskih usluga jedno je od otvorenih pitanja koja nisu usklađena odgovarajućim direktivama ...Europske unije. Ono je uređeno nacionalnim propisima država članica EU-a koji upućuju na primjenu općih ili posebnih odredbi o odgovornosti za štetu ili kombiniranu primjenu tih odredbi. Zakon o reviziji iz 2017. godine ne sadrži posebne odredbe o odgovornosti zakonskih revizora za štetu, već se primjenjuju opće odredbe o odgovornosti za štetu iz Zakona o obveznim odnosima. Zakon o reviziji predviđa obvezu zakonskog revizora sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koja može nastati subjektu revizije i trećim osobama te propisuje najmanju svotu pokrića. Također uvodi opće zahtjeve za obavljanje zakonskih revizija u svim obveznicima zakonske revizije te posebne zahtjeve koji se primjenjuju na zakonske revizije u subjektima od javnog interesa. Cilj je tih odredbi jačanje neovisnosti i objektivnosti zakonskih revizora u odnosu na subjekte revizije te osiguravanje njihova pravilnog i zakonitog rada.
Civil liability of statutory auditors toward audited entities and third parties is not harmonized by EU directives. It is regulated by national provisions of Member States (general provisions, special provisions or combined application of these provisions). Croatian Audit Act from 2017 does not contain special provisions on civil liability of statutary auditors. This topic is regulated by general provisions on civil liability of the Civil Obligations Act. The Audit Act envisages mandatory insurance of statutory auditors’ civil liability toward audited entities and third parties and sets the minimum amount of coverage. It also sets general requirements for statutory audits in all audited entities and special requirements for statutory audits in public interest entities. Aim of these provisions is strengthening of independence and objectivity of statutory auditors towards audited entities.
Legal Expense Insurance (LEI) establishes a private-law insurance by which the insurer undertakes to compensate the insured for any legal expenses he/she may have when in need of legal protection ...(attorney fees, court expenses, expenses of experts, etc.) The subject of LEI is various legal expenses arising upon realisation of the legal interests of the insured, i.e. whenever the insured is in need of legal aid. The insurer is obliged to pay the expenses in civil litigation, administrative proceedings, civil and criminal proceedings. Sport is an activity which is linked with risk of legal expenses (disputes arising from sports contracts, compensation disputes, criminal liabilities, etc). Thereby the need for legal protection must be in relation with the performance of sports activities or must be derived from such activity. This paper deals with specific risks of legal protection in the sports activities, the definition of the insured event and with the specific rights and obligations of the contracting parties. At the same time it is emphasized that this type of insurance in Croatia is still in its beginnings, so there is no adequate offer such coverage in the Croatian insurance market.
Svrha osiguranja pravne zaštite je pokriće cjelokupnih pravih troškova s kojima je suočen osiguranik u ostvarivanju svojih pravnih interesa, odnosno u pravnoj zaštiti. Financijski teret pravnih ...troškova prebacuje se na osiguratelja pravne zaštite čime se osiguraniku, slobodnom od brige plaćanja troškova, omogućava maksimalno posvetiti zaštiti svojih pravnih interesa. Međutim, nije moguće pružati tzv. opće pokriće pravne zaštite uvijek kada je osiguraniku to potrebno. Isključenja rizika postavljaju granice osigurateljnog pokriće pravnih troškova. U radu se analiziraju klauzule o isključenju rizika prema uvjetima osiguranja njemačkih osiguratelja a koji mogu poslužiti i hrvatskim osigurateljima prilikom izrade uvjeta osiguranja pravne zaštite. Naglasak je da se potrebni pravni troškovi u cijelosti pokrivaju, odnosno ne postoji isključenje prema vrsti troškova (npr. troškovi odvjetnika, sudske pristojbe i sl.), ali ne postoji uvijek i u svakoj situaciji obveza pokrića pravnih troškova, a što se u radu posebno prikazuje.
Šteta nastala upotrebom vozila jedna je
od pretpostavki nastanka obveze za osiguratelja od automobilske odgovornosti.
Sadržaj pojma „upotreba vozila“ nije posebno određen (definiran) u Zakonu o
...obveznim osiguranjima u prometu niti u direktivama Europske unije koje se
odnose na obvezna osiguranja u prometu. To je razlog nastanka mnogobrojnih
sporova iz pokrića osiguranja od automobilske odgovornosti. U radu se nastoji
prikazati sadržaj pojma „upotreba vozila“ koji je proizišao iz domaće i
europske sudske prakse uz istodobno upozoravanje na neke razlike u njegovu
shvaćanju koje se vezuju uz tendenciju proširenja obveze osiguratelja od
automobilske odgovornosti.
Damage caused by or arising from the use of a vehicle is a prerequisite for the emergence of obligations on the part of car insurers. The scope of the term “vehicle use” is not precisely defined either by the Compulsory Car Insurance Act, or by the EU directives on compulsory traffic-related insurance, which explains numerous car insurance disputes. The paper aims to shed light on the scope of the term “vehicle
use” in Croatian and EU case law, as well as shift attention to the term’s varying interpretations, because of which car insurers tend to meet more obligations.
The organizer of a sporting event may be faced with many demands for compensation for the damage suffered by various injured persons during a sporting event: the visitors (spectators) of the sporting ...event, the participants themselves, but also other third persons. In that case, the liability insurance contract coverage provides the organizer of the sporting event with protection from paying damages to injured persons. The paper shows who can be a legitimate holder of a liability insurance contract for the organizers of sporting events, and who can occur in the position of the injured person (due to their right to direct action against the insurer). In addition, the paper deals with insured risk in this type of insurance contract, possible exclusions from the insurance coverage, and the insured event, with the moment when it takes place included.
Osiguranje pravne zaštite predstavlja posebnu vrstu osiguranja u kojem osiguratelj pravne zaštite naknađuje osiguraniku troškove ostvarivanja osiguranikovih pravnih interesa, troškove njegovog ...pravnoga zastupanja i pravne zaštite u raznovrsnim pravnim postupcima koji se vode pred raznim državnim tijelima (sudovima, upravnim tijelima) te troškove izvansudskoga rješavanja sporova. U svrhu postizanja harmonizacije obavljanja poslova OPZ-a na području Europske unije (nekadašnje EEZ), donesena je još 1987. godine posebna Smjernica br. 87/344 o osiguranju pravne zaštite. U radu se govori o razlozima donošenja Smjernice te se nastoje detaljno analizirati pojedine njezine odredbe. Ujedno se ukazuje na njezin doprinos u uređivanju djelatnosti osiguranja pravne zaštite, ali se naglašava i glavni njezin problem, a to je djelomična, odnosno nepotpuna harmonizacija po tom pitanju. Nakon analize Smjernice, u radu se daje kritički osvrt na stanje trenutne implementacije Smjernice u hrvatsko zakonodavstvo te se zaključuje kako ona u najvećem dijelu nije (još) implementirana uz istodobnu naznaku kako bi se pojedine odredbe Smjernice trebale implementirati. Na kraju rada ukazuje se i na visok stupanj implementacije Smjernice u pravo Federacije BiH te se ono ujedno sugerira hrvatskom zakonodavcu kao jedan pozitivan primjer implementacije Smjernice, bar na zakonodavnoj razini.
PDF
