Katarina Bušić, Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore (The Croatian Diaspora Folk Clothing Collection), Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 192 str. Slijedi prikaz izvora i literature ("O izvorima ...i literaturi") u kojem pregledno opisuje kontekst razvijanja nacionalne svijesti i potrebe da se upravo narodnim nošnjama simbolički prikazuju vrijednosti nacionalne kulture, što je opet u skladu s društveno-gospodarskim i povijesnim promjenama sve do najnovijih istraživanja. Radi se o šestom u nizu kataloga muzejskih zbirki kojima se, u skladu sa suvremenim muzeološkim standardima dostupnosti i prezentacije graðe i re- zultata istraživanja, znanstveno-profesionalnoj i široj zainteresiranoj javnosti predstavlja bogati fundus, ovoga puta u značajnoj godini 100. obljetnice osnutka Etnografskog muzeja i ujedno prvi put s temom narodnih nošnji.
U povodu stogodišnjice osnutka Etnografskoga muzeja u Zagrebu autorica donosi sažeti pregled nastanka i očuvanja Zbirke tradicijskih dječjih igračaka od 1919. godine do danas. Na temelju ...dugogodišnjega istraživačkog rada i obrade građe te nedavno objavljene publikacije o tradicijskim dječjim igračkama, u članku je predstavljen razvoj Zbirke s posebnim osvrtom na višestoljetnu izradu igračaka u pojedinim hrvatskim selima. U središtu je rada pregled višestoljetne izrade igračaka u pojedinim selima Prigorja, Hrvatskoga zagorja i Dalmatinske zagore u kojima se ta djelatnost razvila kao domaća radinost koja je donosila gospodarsku korist proizvodnjom i prodajom dječjih igračaka od 19. stoljeća do danas. Tekst je potkrijepljen dokumentima i podatcima prikupljenima na terenskim istraživanjima u radu s kazivačima, proizvođačima dječjih igračaka te proučavanjem građe u arhivima i knjižnicama, a s ciljem očuvanja baštine za buduće generacije.
On the occasion of the 100th anniversary of the Ethnographic Museum in Zagreb the author provides a biref overview of the origins and the preservation of the Collection of Traditional Children’s Toys ...from 1919 to date. Based on long-term research and processing of the collections, as well as the recently released publication about traditional children’s toys, the text presents the development of the Collection with a special reference to several centuries of toy making in some Croatian villages. The paper focuses on the regions of Prigorje, Zagorje and the Dalmatian Hinterland, localities in Croatia in which this activity has developed as home-based businesses that brought economic gains through manufacturing and sale of children’s toys from the 19th century to this day. The text has been supported by documents and data collected during field research while co-operating with narrators, children’s toys makers and through the study of archival and library collections, in order to preserve the heritage for future generations.
It is difficult to briefly sum up a professional life longer than four decades of an exceptional and dynamic person, our colleague Barlek. His death is a great loss for the entire Croatian culture, ...all the colleagues and friends and especially for his native area – Podravina, which he always mentioned and affirmed with special love in his work. With his personality and dedicated professional work, the colleague Barlek left an indelible mark primarily in the Ethnographic Museum, but also in the entire museum community in Croatia and beyond.
Teško je sažeti u nekoliko redaka profesionalni život dulji od četiri desetljeća jedne izuzetne i
dinamične osobe, kakav je bio kolega Barlek. Njegov je odlazak velik gubitak za cijelu hrvatsku
...kulturu, sve kolege i prijatelje, a posebno za njegov zavičaj – Podravinu koju je uvijek s
posebnom ljubavlju spominjao i afirmirao u svom radu. Kolega Barlek svojom je osobnošću
i predanim stručnim radom ostavio neizbrisiv trag prije svega u Etnografskom muzeju, ali i u
cjelokupnoj muzejskoj zajednici u Hrvatskoj i šire.
When writing about the history of mead- and candle-making crafts in Europe, the author analyzes the origin of the word licitar, and quotes the information about the beginnings of this craft. Later in ...the text, the author discusses the beginning and the development of this craft in Croatia, the forming of brotherhoods, guilds and craft associations. As a typical example of the development of gingerbread and candlemakers, she analyzes the work of the LukiniÊ family from the city of Karlovac. It covers the beginnings of the craft in Karlovac, the arrival of foreign masters of the craft, their influence on the local population, the development of local crafts and the founding of the first factory for the making of mead and candle products in Croatia. A detailed description of wooden moulds is given, moulds that reflect the age and different style periods, and which were the basic craftsmen's tools from the very beginnings.
U radu će se prikazati muzejski projekt pod nazivom Svijet igračaka u sklopu kojeg je održana izložba Igračka ima srce. Etnografski muzej u Zagrebu svojim se recentnim djelovanjem nastoji uklopiti u ...sve suvremene muzejske trendove, pa tako i u poimanje uloge muzejske ustanove kao neraskidive sastavnice današnjeg društva koja itekako može utjecati na njegov napredak. Među postavkama koje oblikuju suvremeni način rada muzejskih ustanova jest i prikupljanje predmeta koji mogu slojevitije ući u svakodnevicu, što je svakako slučaj s predmetima koji su oblikovali novonastalu Zbirku dječjih igračaka i igara. U radu se raščlanjuje način obrade navedene zbirke, i to od „ulaska” predmeta u Muzej do njihove konačne obrade i pravne zaštite – registracije. Analiziraju se i pojedini predmeti iz novoosnovane Zbirke, ističe njihova sadržajna vrijednost, a kroz povijesni prikaz proizvođača koji su ih izrađivali nastoji se pokazati koliko je duga i kontinuirana proizvodnja dječjih igračaka u svijetu.
Drvene dječje igračke s područja Hrvatskoga zagorja posljednjih su
godina jedan od najatraktivnijih proizvoda narodnog rukotvorstva
Krapinsko-zagorske županije. Njihov je izričaj nepromijenjen već
...generacijama, pa su zahvaljujući i toj činjenici uvrštene na Popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na taj je način jedno od tradicijskih umijeća dobilo na značaju i trajnoj zaštiti, a upisom Umijeća izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009. godine, potvrđena je njihova važnost i vrijednost na svjetskoj razini.
1) Senka Božić-Vrbančić, Jelena Kupsjak: Feral Atlas. The More-Than-Human Anthropocene, Anna Tsing,
Jannifer Deger, Alder Keleman Saxena i Feifei Zhou, ur.,
Stanford University Press, Stanford, 2020.
...2) Maja Flajsig: Ekofeminizam. Između ženskih i zelenih studija, Goran Đurđević
i Suzana Marjanić, ur., Durieux, Zagreb, 2020., 479 str.
3) Tanja Petrović: Transformacija rada. Narativi, prakse, režimi, Ozren Biti i Reana
Senjković, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2021,
388 str.
4) Velna Rončević: Anne Allison, Precarious Japan, Duke University Press, Durham,
2013., 256 str.
5) Andrea Matošević: Priče iz konzerve. Povijest prerade i konzerviranja riba na
sjeveroistočnom Jadranu, Iva Kosmos, Tanja Petrović i Martin
Pogačar, ur., Srednja Europa, Zagreb, 2020., 301 str.
6) Iva Grubiša: Jasna Čapo, Dva doma. Hrvatska radna migracija u Njemačku
kao transnacionalni fenomen, Durieux, Zagreb, 2019., 392. str.
7) Ljiljana Marks: Olga Supek, Ljeto u Detroitu. Studija jedne lokalne četvrti iz
perspektive ekonomske antropologije, Hrvatsko etnološko
društvo, Zagreb, 2020., 179 str.
8) Iris Biškupić Bašić: Katarina Bušić, Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore (The
Croatian Diaspora Folk Clothing Collection), Etnografski muzej,
Zagreb, 2019., 192 str.
9) Andrea Klobučar: Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave, Mareta Kurtin, ur.
Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 344 str.
10) Tea Škokić: Liber Monstrorum Balcanorum. Čudovišni svijet europske margine,
Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz, ur., Jesenski i Turk i
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2019., 371 str.
11) Olga Orlić: Devedesete. Kratki rezovi, Orlanda Obad i Petar Bagarić, ur.,
Institut za etnologiju i folkloristiku, Jesenski i Turk, Zagreb,
2020., 427 str.
12) Marijana Belaj: Antropologija izvan akademije – osvrt na Godišnji skup HED-a
2020: Etnografska istraživanja na tržištu
PDF
